Izvorni znanstveni članak

Dinamika oštećenosti i struktura krošanja stabala hrasta lužnjaka u šumskim zajednicama na gredi i u nizi – rezultati motrenja na trajnim pokusnim plohama

Tomislav Dubravac orcid.org/0000-0003-3133-8322 ; Hrvatski šumarski institut Jastrebarsko
Stjepan Dekanić ; Hrvatski šumarski institut Jastrebarsko
Valentin Roth ; Hrvatski šumarski institut Jastrebarsko

Sažetak

Među širokim rasponom čimbenika koji definiraju odumiranje stabala hrasta lužnjaka, najznačajniju ulogu zauzima upravo oštećenost krošanja koja predstavlja prvi vidljivi simptom slabljenja vitalnosti stabla. Osim toga, u šumarskoj je praksi oštećenost krošnje ključni kriterij pri doznaci stabala u redovnim i sanitarnim sječama. Cilj je ovoga rada bio istražiti dinamiku oštećenosti krošanja stabala hrasta lužnjaka i utjecaja oštećenosti krošnje na prirast temeljnice tijekom duljeg razdoblja u dvije najvažnije šumske zajednice hrasta lužnjaka u Hrvatskoj. Istraživanja su obavljena na trajnim pokusnim plohama u zajednici hrasta lužnjaka i običnoga graba na gredi (II-G-10) i u zajednici hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom u nizi (II-G-20). Obuhvaćeno je ukupno 38 pokusnih ploha od kojih je na 13 obavljena ponovna izmjera i procjena oštećenosti krošanja s intervalima izmjere od 9 do 17 godina. Udio stabala sa značajno oštećenom krošnjom naglo se povećava nakon starosti sastojine od oko 70 godina. Najveći intenzitet odumiranja (70 % u II-G-10 i 50 % u II-G-20) zabilježen je kod stabala s oštećenošću krošnje preko 60 %. U sastojinama V. i VI. dobnog razreda, stabla sa značajno oštećenom krošnjom imala su i značajno manji prirast temeljnice u usporedbi s vitalnim stablima sličnih prsnih promjera i širina krošnje. Udio značajno oštećenih stabala, kao i utjecaj oštećenja krošnje na prirast temeljnice, vrlo su slični u obje istraživane zajednice. Međutim, zabrinjava činjenica da je u sastojinama II-G-20 u samo jednom desetljeću evidentirano značajno povećanje sa 26 % na 70 % udjela značajno oštećenih lužnjakovih stabala, pa se postavlja pitanje u kojem će se smjeru dalje razvijati ove sastojine. Samo se nastavkom motrenja i daljnjim istraživanjima može razlučiti radi li se o velikim oscilacijama u toj šumskoj zajednici ili ipak o početku nepovratnoga procesa propadanja sastojina.

Ključne riječi

hrast lužnjak; oštećenost krošanja; struktura sastojine; struktura krošanja; značajna oštećenost krošanja; prirast temeljnice; II-G-10; II-G-20

Hrčak ID:

72316

URI

https://hrcak.srce.hr/72316

Datum izdavanja:

14.10.2011.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.444 *