Izlaganje sa skupa
NEKE RAZLIKE IZMEĐU METEOROLOŠKIH ELEMENATA NA VISINSKOM OPSERVATORIJU SLJEME I SLOBODNE ATMOSFERE NAD ZAGREBOM
Dražen Poje
; Hidrometeorološki zavod NR Hrvatske
Sažetak
U ovom referatu razmatraju se neke razlike između vrijednosti meteoroloških elemenata na planinskom opservatoriju Sljeme i radiosondažnih podataka na istoj visini. Planinski opservatorij Sljeme (1000 m NN) smješten je blizu vrha planine Medvednice, koja leži u smjeru NW od aerološke stanice Zagreb – Borongaj. Na ovoj stanici (114 m NN) u redovnoj je upotrebi američka sonda AN/AMT-4. Osnova ovog rada je 739 radiosondaže, koje su izvršene u slijedećim periodima:
a) od 1. juna do 15. juna 1955. u 03 h (SGV)
b) od 16. juna 1955. do 28. februara 1956. u 15 h (SGV)
c) od 1. marta 1956. do 31. marta 1957. u 03 h (SGV)
d) od 1. aprila do 31. jula 1957. u 00 h (SGV).
Treba primjetiti da se na opservatoriju Sljeme nisu vršila noćna motrenja, pa je stoga za usporedbu sa noćnim sondažama upotrebljena naoblaka u 04 i 05 h (SGV). U prvom dijelu ovog referata opisani su rezultati istraživanja o ovisnosti temperaturne razlike Sljeme - radiosondaža na visini od 890 m iznad Zagreba. Tablica I sadrži srednje mjesečne razlike za noćne i dnevne sondaže. Vrijednosti za proljetne mjesece dnevnih sondaža su interpolirane sa grafa godišnjih vrijednosti temperaturnih razlika (sl.1.). Opservatorij Sljeme je noću u godišnjem prosjeku za 2.2 °C hladniji i popodne za više od 4 °C topliji od okolne atmosfere. Pozitivna razlika u toplijem dijelu godine popodnevnih sondaža uzrokovana je insolacijom na Sljemenu.
Slike 2. do 22. predstavljaju histograme temperaturnih razlika za svaki mjesec godine, sa temperaturnim klasama od 1°C. Disperzija je osobito velika u decembru i čini se da je uzrokovana anticiklonalnim inverzijama.
Ovisnost temperaturne razlike o količini naoblake predočena je na tablici 2 (popodnevna sondaža) i na tablici 3 (noćna sondaža). U godišnjem prosjeku Sljeme je uslijed radijacije hladnije za vedrih noći više od 1 stupnja nego za oblačnih noći. Radijacioni efekt je osobito izražen za vedrih noći pri slabim vjetrovima na Sljemenu
(tabl.4.).
Temperaturna razlika ovisi o brzini vjetra na Sljemenu: pri jačim vjetrovima razlika postaje veća uslijed intenzivnijeg adiabatskog ohlađivanja. Nakon maksimalne razlike u intervalu od 5-6.9 m/sec kod noćnih sondaža (tabl.5.) i u toplom dijelu godine kod dnevnih sondaža (tabl.6.), razlika opada.
Masiv planine Medvednice smješten je u smjeru ENE - WSW i najveća razlika se pojavljuje noću pri vjetrovima iz W – WNW (tabl.8.), i popodne pri vjetrovima iz SE – SSE vjetrova (tabl.7.). Izvjesno smanjenje pozitivne razlike tokom popodneva može se pripisati utjecaju SE – SSE vjetrova, u koje je uključena i lokalna cirkulacija na južnim padinana planine.
Ovisnost temperaturne razlike o vertikalnom temperaturnom gradijentu u sloju 500 – 1000 m je analizirana u tab. 9. (noćne sondaže) i u tab. 10. (dnevne sondaže).
Temperaturna razlika se smanjuje povećanjem nestabilnosti atmosfere. U podacima relativne vlage postoje značajne razlike Sljemena i slobodne atmosfere. Tab.11 daje srednje mjesečne razlike. Apsolutni ekstremi leže između -34 i 48%.
Na kraju su opisane neke karakteristike razlika u vjetru na Sljemenu i u slobodnoj atmosferi. U analiziranom periodu vjetar na Sljemenu je u prosjeku bio za 4.34 m/sec polaganiji nego u slobodnoj atmosferi nad Zagrebom.
Mjesečni srednjaci leže između -2.63 i 7.07 m/sec. Iako je postojao mali broj slučajeva pozitivnih razlika, nekoliko mjerenja dala su negativne razlike i veće od 20 m/sec.
Velika razlika u smjeru vjetra između Sljemena i slobodne atmosfere postaje osobito izrazita pri slabim vjetrovima na Sljemenu. Kod pozitivnih i negativnih razlika većih od 70° brzina vjetra na Sljemenu bila je ≤ 2 m/sec (osim 3 iznimke).
Ključne riječi
Hrčak ID:
72873
URI
Datum izdavanja:
23.9.1959.
Posjeta: 954 *