Izvorni znanstveni članak

TALOŽENJE SEDRE U KRŠKOM POTOKU KAO INDIKATOR KVALITETE VODE (PARK PRIRODE PAPUK, HRVATSKA)

Maria Špoljar orcid.org/0000-0003-1006-8300 ; Zoologijski zavod, Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, 10000 Zagreb, Rooseveltov trg 6, Hrvatska
Dagmar Štafa ; Medicinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, 10000 Zagreb, Šalata 3, Hrvatska
Ana Ostojić ; Division of Zoology, Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, 10000 Zagreb, Rooseveltov trg 6, Croatia
Tvrtko Dražina ; Zoologijski zavod, Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, 10000 Zagreb, Rooseveltov trg 6, Hrvatska
Renata Matoničkin Kepčija ; Zoologijski zavod, Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, 10000 Zagreb, Rooseveltov trg 6, Hrvatska
Koraljka Kralj Borojević ; Botanički zavod, Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, 10000 Zagreb, Rooseveltov trg 6, Hrvatska
Biserka Primc ; Zoologijski zavod, Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, 10000 Zagreb, Rooseveltov trg 6, Hrvatska

Sažetak

Taloženje sedre i naseljavanje perifitonske zajednice istraživani su na umjetnim podlogama, u krškom potoku Jankovac (Park prirode Papuk, Hrvatska). Razmatran je utjecaj okolišnih čimbenika na zajednicu protozoa i metazoa u perifitonu, u dva mikrostaništa, koja su se razlikovala s obzirom na brzinu strujanja vode (brza struja vode 1,28  0,61 m s-1, srednja struja vode 0,56  0,50 m s-1) i vremensku ekspoziciju (jedan ili dva mjeseca). Mjereni okolišni čimbenici ukazuju na oligotrofiju sustava. Uzorci u brzoj struji vode postigli su veće vrijednosti taloženja sedre (0,26  0,04 mg cm-2 d-1) za razliku od uzoraka u srednjoj struji vode (0,09  0,01 mg cm-2 d-1). Rezultati ovog istraživanja ukazuju da su na taloženje sedre pozitivno utjecali temperatura, brzina strujanja vode, količina organske tvari i biomasa algi. Ukupno je determinirano 26 svojti u perifitonu na umjetnim podlogama, 16 svojti pripadalo je trepetljikašima, a 5 kolnjacima. Većina svojti bila je prisutna s malom abundancijom, < 10 jed. cm-2. Samo je nekoliko svojti postiglo veću abundanciju, na primjer, trepetljikaši: Chilodonella cucullulus (28 jed. cm-2), Vorticella similis (68 jed. cm-2) I kolnjaci: bdeloidni (55 jed. cm-2) i Dicranophorus forcipatus (64 jed. cm-2). Perifitonska zajednica postigla je statistički značajno veću abundanciju u mikrostaništu s brzom u odnosu na mikrostanište sa srednjom brzinom strujanja vode, a abundancija se također povećavala s vremenom ekspozicije. Pretpostavljmo da oligotrofni uvjeti u krškim vodama pogoduju taloženju sedre. U ovom istraživanju prikazani su mikroskopski slatkovodni organizmi, koji su često zanemareni u istraživanjima, ali su vrlo važni u hranidbenim lancima, kao poveznica prema puževima, rakovima, ličinkama kukaca, ličinačkim i adultnim stadijima riba.

Ključne riječi

oligotrofni hidrosustav; brzina strujanja vode; perifiton; umjetne podloge; protozoa; kolnjaci (Rotifera)

Hrčak ID:

75240

URI

https://hrcak.srce.hr/75240

Datum izdavanja:

19.12.2011.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.289 *