Skoči na glavni sadržaj

Stručni rad

HRVATSKO SLATKOVODNO RIBARSTVO U GODINI 1991.

Mirko Turk ; direktor Ribarskog centra Zagreb, Kneza Mislava 2


Puni tekst: hrvatski pdf 1.151 Kb

str. 101-115

preuzimanja: 427

citiraj


Sažetak

U radu su izneseni podaci o proizvodnji i ulovu ribe po vrstama, o površini ribnjaka, o ribolovnim sredstvima i o raspodjeli proizvodnje i ulova a godini 1991. Površine koje se iskorištavaju za proizvodnju ribe smanjene su za 553 ha ili 4,52 %, a ukupan je prinos ribe manji za 3 548 tona ili 22,67 %. Najveći prinosi ribe postignuti su u ribnjačarstvu Čazma (1 905 kg/ha).
Hranidbeni je koeficijent 3,20 i manji je 5,88 % nego u prošloj godini. Samo u jednom ribnjačarstvu hranidbeni je koeficijent manji od 2,0 kg (1,14), a u osam velikih ribnjačarstava taj je koeficijent veći od 3,20. U prehrani ribe i dalje prevladava kukuruz i potom pšenica.
Potrošak je gnojiva smanjen 25,0 %.
Od ukupnih površina ribnjaka rastilišta čine 1,52 % površine, mladičnjaci 25,85 %, a uzgajališta za konzumnu ribu 71,12 %.
Ukupan je prinos ribe u šaranskim ribnjacima 984 kg/ha, a u pastrvskim 256 tona. Od svih ribljih vrsta najviše se proizvodi šaran (85,34 %), zatim biljojedne ribe 6, 06, a sve ostale ribe čine 8, 60 % ukupne proizvodnje.
U strukturi biljojednih riba na prvom je mjestu sivi glavaš s 49,9 %, a slijede amur s 38,2 %, te bijeli glavaš 12,4 %. U usporedbi s prethodnom godinom proizvodnja soma povećana je 2,5 %, a znatno je smanjena proizvodnja linjaka i pastrve.
Ulov ribe u otvorenim vodama smanjen je 48,4 % u usporedbi s prethodnom godinom.
Zbrojivši ukupnu proizvodnju i ulov slatkovodne ribe, udio je šarana 88,13 %, biljojedne ribe 5,64, pastrve 2,14, soma, smuđa i štuke 2,46 %, a svih ostalih ribljih vrsta 2,46 %.
Što se tiče raspodjele proizvodnje i ulova, 62,98 % prodano je na tržištu, 26,93 % potrošeno je za vlastitu reprodukciju (nasad u ribnjake), a uginuća i drugo iznose 7,22 %. Za vlastitu potrošnju (športski ribolovci) potrošeno je 2,87 %.
Broj ribarskih djelatnika smanjio se 11,0 %, a proizvodnja po djelatniku manja je 13,62 % u usporedbi s prethodnom godinom.
Po djelatniku je prosječno proizvedeno 10,78 tona ribe. Najveća je proizvodnja ove godine postignuta u Končanici (18,34 tone)

Ključne riječi

proizvodnja; ulov; slatkovodna riba

Hrčak ID:

77091

URI

https://hrcak.srce.hr/77091

Datum izdavanja:

16.12.1992.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.016 *