Skoči na glavni sadržaj

Pregledni rad

Mediteranska prehrana za zdrav način život a i prevenciju moždanog udara

Vida Demarin ; University Department of Neurology, Reference Center for Neurovascular Disorders and Headache of the Ministry of Health and Social Welfare, Republic of Croatia, Sestre milosrdnice University Hospital Center, Zagreb, Croatia
Marijana Lisak ; University Department of Neurology, Reference Center for Neurovascular Disorders and Headache of the Ministry of Health and Social Welfare, Republic of Croatia, Sestre milosrdnice University Hospital Center, Zagreb, Croatia
Sandra Morović ; University Department of Neurology, Reference Center for Neurovascular Disorders and Headache of the Ministry of Health and Social Welfare, Republic of Croatia, Sestre milosrdnice University Hospital Center, Zagreb, Croatia


Puni tekst: engleski pdf 159 Kb

str. 67-76

preuzimanja: 2.055

citiraj


Sažetak

Brojna ispitivanja su potvrdila blagotvoran učinak i preventivnu ulogu mediteranske prehrane na pojavnost kardiovaskularnih bolesti, kroničnih neurodegenerativnih bolesti i neoplazma, pretilosti i dijabetesa. U randomiziranim kliničkim pokusima mediteranska prehrana je poboljšala endotelijsku funkciju i značajno smanjila opseg struka, razinu serumske glukoze i inzulina te procjenu modela homeostaze u metaboličnom sindromu. Ispitivanja podupiru pozitivan učinak mediteranske prehrane na sniženje ukupnog kolesterola i LDL kolesterola, na razinu triglicerida i koncentraciju apo-B i VLDL čestica, te na povećanje razine HDL kolesterola. Učinak je povezan s povećanim kapacitetom antioksidansa u serumu, s poboljšanom endotelijskom funkcijom, smanjenjem inzulinske rezistencije i sniženom incidencijom metaboličnog sindroma. Povoljni učinci konzumiranja ribe na kardiovaskularne bolesti nastaju zbog sinergističnog i integrativnog učinka svih hranjivih sastojaka ribe. Riba je izvrstan izvor proteina s nezasićenim masnim kiselinama, hranjivih elemenata u tragovima, ω-3 nezasićenih masnih kiselina te vitamina D i B. Konzumiranje ribe može biti obrnuto povezano s ishemičnim moždanim udarom, ali ne i s hemoragijskim moždanim udarom, zbog potencijalnih antiagregacijskih svojstava ω-3 nezasićenih masnih kiselina. Smanjenje ukupnog rizika za moždani udar zabilježeno je pri konzumiranju ribe jedanput na tjedan. Više od pet ribljih obroka na tjedan umanjuje rizik od moždanog udara za 31%. U starijih osoba je uz umjereno konzumiranje tune ili druge ribe koja nije pržena zabilježena niža učestalost subkliničkih infarkta i abnormalnosti bijele tvari na MR snimkama mozga. Unos ω-3 nezasićenih masnih kiselina u umjerenim količinama ne pokazuje povezanost sa smanjenjem arterijskog plaka, ali je negativno povezan s debljinom intime-medije karotidnih arterija. Povećana sklonost mediteranskoj prehrani povezana je sa značajnim sniženjem ukupne smrtnosti, smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, moždanog udara i neoplazma, te sa smanjenom incidencijom Parkinsonove i Alzheimerove bolesti i blagog kognitivnog poremećaja.

Ključne riječi

Moždani udar – prevencija; Dijeta, mediteranska; Kardiovaskularne bolesti – prevencija

Hrčak ID:

77624

URI

https://hrcak.srce.hr/77624

Datum izdavanja:

31.3.2011.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 5.361 *