Original scientific paper
Umjetnost i pojam lijepoga u hrvatskoj neoskolastici
Zlatko Posavac
; Institut za filozofiju, Zagreb, Hrvatska
Abstract
U skromnoj, nepotpunoj i dosad nedovoljno razvijenoj hrvatskoj filozofijskoj historiografiji uglavnom nisu bili izostavljani neki od važnijih neoskolastičkih autora. Medutim, hrvatsku neoskolastiku kao posebnu orijentaciju i cjelinu počelo se profilirati, proučavati, pa i posebice prezentirati tek u novije vrijeme, poslije nekoliko desetljeća prešućivanja više-manje svih njenih autora. Upravo iz navedenih razloga uvodni dio projekta istraživanja estetičkih problema u hrvatskoj neoskolastici razmatra neke od metodoloških i faktografijskih determinanti problema. Konstatirano je kako je riječ o struji koja se kronološki proteže od 70-ih godina 19. stoljeća do sredine 20. stoljeća, točnije i precizno do 1945. godine. Potrebno je istaknuti kako neoskolastika u Hrvatskoj svojim prvim počecima nije bila pokret, a nije ni nastala iz nekih izvanjskih poticaja odnosno inozemnih utjecaja, nego se javila u specifičnim individualnim angažmanima Antuna Kržana i Ante Petrića, a i to prije no što je objavljena poznata enciklika Pape Lava XIII. Aeterni patris koja je promovirala neotomizam. Prvi autor koji je osebujnim načinom takorekavši inicijalni predstavnik neoskolastike u Hrvatskoj bio je već spomenuti Antun Kržan (1835-1888). Njegov interes kao i njegove teorijsko-filozofijske preokupacije nisu primarno bile nošene idejom obnove skolastike nego svojevrsnim duhom vremena i napose njemu suvremenog dijaloga s tada vrlo aktualnom tematikom - darwinizma. U polemičkom nizu članaka s filozofijsko-prirodoznanstvenom impregnacijom u dvije knjige O postanku čovjeka 1874. i 1877. na stranicama 237-289 našla se i njegova za početak estetičke tematike u hrvatskoj neoskolastici važna Razprava o ljepoti. Kržan je u njoj iznio svoja filozofijskoteorijska shvaćanja ljepote i umjetnosti razvijajući jednu izrazito i radikalno racionalističku estetiku. Prvoj fazi oblikovanja neoskolastike u Hrvatskoj pripadaju osim A. Kržana i takoder A. Petrića, još djela Antuna Bauera i Josipa Stadlera o kojima će biti riječ u slijedećim nastavcima teksta ove studije.
Keywords
Hrčak ID:
81781
URI
Publication date:
7.12.1998.
Visits: 1.688 *