Ostalo

Civilna religija kao imitacija i parodija religije

Henning Ottmann ; Geschwister-Scholl-Institut für Politische Wissenschaft, München, Njemačka

Sažetak

Logika je civilne religije minimalizacija zajedništva uime maksimiranja pluralizma.
Svakom je modernom društvu potreban, s jedne strane, pluralizam,
a, s druge, osiguravanje njegovih temelja. Međutim, civilna religija može pobuditi
sumnju da religiju rabi u političke svrhe. A instrumentalizacija protuslovi
karakteru religije, premda religija ima uvijek i političke konzekvencije.
Civilna religija služi politici u cilju odgajanja građana. Ali možda se civilna
religija može promatrati i kao priprava totalitarnih vjerovanja i liturgija, kao
što ih poznajemo iz prve polovice 20. stoljeća. Civilna religija može ići ruku
pod ruku s pretjeranim nacionalizmom, misionarstvom, sotoniziranjem neprijatelja.
O takvim neželjenim posljedicama civilne religije raspravlja se u
ovom članku na primjerima iz vremena Francuske revolucije. Ta je revolucija
bila uvelike obilježena civilnom religijom, ona ju je čak ozakonila. Iz povijesti
Francuske revolucije analiziraju se četiri primjera: ljudska prava kao
civilna religija, kult uma i najvišega bića, štovanje “mučenika” Revolucije
Jean-Paula Marata, i, na koncu, sotoniziranje neprijatelja. Na temelju prikazanoga
autor se suočava s pitanjima: Zbunjuje li u civilnoj religiji činjenica
da religiju želi per se upregnuti u političke svrhe? Što civilnu religiju štiti od
izrođivanja u nacionalizam i misionarstvo? Ili civilna religija može biti oboje:
oslonac tolerantne pluralističke demokracije i, isto tako, pripravni stupanj
totalitarizma?

Ključne riječi

civilna religija; religija; politika; Francuska revolucija; kult najvišeg bića; Jean-Paul Marat

Hrčak ID:

89187

URI

https://hrcak.srce.hr/89187

Datum izdavanja:

4.10.2012.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.893 *