Pregledni rad

Suvremeni programi kardiološke rehabilitacije u globalnom bremenu kardiovaskularnih bolesti

Viktor Peršić ; Klinika za prevenciju, liječenje i rehabilitaciju bolesti srca i krvnih žila ”Thalassotherapia Opatija”, Opatija, Hrvatska
Marko Boban ; Klinika za prevenciju, liječenje i rehabilitaciju bolesti srca i krvnih žila ”Thalassotherapia Opatija”, Opatija, Hrvatska
Gordana Laškarin ; Klinika za prevenciju, liječenje i rehabilitaciju bolesti srca i krvnih žila ”Thalassotherapia Opatija”, Opatija, Hrvatska
Vesna Pehar-Pejčinović ; Klinika za prevenciju, liječenje i rehabilitaciju bolesti srca i krvnih žila ”Thalassotherapia Opatija”, Opatija, Hrvatska
Bojan Miletić ; Klinika za prevenciju, liječenje i rehabilitaciju bolesti srca i krvnih žila ”Thalassotherapia Opatija”, Opatija, Hrvatska
Alenka Brozina ; Klinika za prevenciju, liječenje i rehabilitaciju bolesti srca i krvnih žila ”Thalassotherapia Opatija”, Opatija, Hrvatska
Dijana Travica ; Klinika za prevenciju, liječenje i rehabilitaciju bolesti srca i krvnih žila ”Thalassotherapia Opatija”, Opatija, Hrvatska
Marijana Rakić ; Klinika za prevenciju, liječenje i rehabilitaciju bolesti srca i krvnih žila ”Thalassotherapia Opatija”, Opatija, Hrvatska

Sažetak

Kardiovaskularne bolesti (KVB) i dalje ostaju glavnim uzrokom pobolijevanja i smrtnosti u Republici Hrvatskoj. U 2010. godini prema podacima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske (Statistički godišnjak za 2010.) bolesti srca i krvnih žila bile su uzrok 25 631 smrti zbog KVB-a s udjelom od 49,2 % u ukupnom mortalitetu, što u konačnici, iako ne zadovoljava, predstavlja pad u mortalitetu koji je godinama (prema istom izvoru) bio iznad 50 %. Poimanje problema vremenom se kroz smjernice stručnih društava mijenjao u smisao kontinuiranog višesustavnog procesa, odnosno “kardiovaskularnog kontinuuma”, a pristupanje ukupnim preventivnim i sveobuhvatnim rehabilitacijskim mjerama u bolesnika s razvijenom kardiovaskularnom bolešću, s ciljem postizanja maksimalnog zdravlja, osobne i obiteljske dostatnosti, kao i sprječavanja novog kardiovaskularnog incidenta, postali su glavni zadaci organizirane zdravstvene djelatnosti kardiološke rehabilitacije. Ona predstavlja sveobuhvatni program kliničkog liječenja, unapređenja funkcionalnog kardiorespiratornog kapaciteta i maksimalne korekcije rizičnih navika. Koristi ovakvih programa dokazano su predstavljene smanjenjem simptoma bolesti, poboljšanjem radnog kapaciteta i globalnog rizičnog profila te ukupnom promjenom dinamike aterosklerotskog procesa, smanjenjem pobola i smrtnosti, a u konačnici i troškova liječenja.

Ključne riječi

ishemijska bolest srca; kardiovaskularna rehabilitacija; kardiovaskularni kontinuum; kardiovaskularni rizik

Hrčak ID:

95725

URI

https://hrcak.srce.hr/95725

Datum izdavanja:

3.12.2012.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 6.219 *