Izlaganje sa skupa
Velika i franjevci
Josip Poleto
Sažetak
U radu je prikazano značenje franjevaca i franjevačkog samostana u Velikoj za Slavoniju pod turskom vlašću. Franjevački samostan u Velikoj ima izuzetno značenje za vjerski život katolika pod turskom vlašću. On postaje izvorištem dušobrižničkog rada na području cijele Slavonije pod turskom vlašću, a istovremeno i utočištem malog broja franjevaca – svećenika koji su, uz opasnost za vlastiti život, nastojali podržavati i očuvati vjeru potlačenih i zastrašenih vjernika. U Provinciju Presvetog Spasitelja su koncem 15. stoljeća spadali i franjevački samostani s područja Slavonije, a među njima: Petrijevci kod Osijeka, Voćin, Poljanska kod Stražemana, Sveti Ladislav u Podborju kod Daruvara, Kloštar Ivanić, Remetinec kod Varaždina. To je važno zbog toga što su upravo bosanski franjevci, koji od 1514. žive u Vikariji Bosni, došli u Veliku i koncem 16. stoljeća, pod turskom vladavinom, započeli svoje blagotvorno djelovanje na području Slavonije, a posebno Požeštine. Povjesničar fra Grga Čevapović navodi da boravak franjevaca u Velikoj 1339. godine potvrđuje pečatnik veličkog samostana koji uz lik sv. Augustina ima i godinu 1339. Za Veliku je važna 1640. godina jer je te godine u veličkom samostanu cvjetala (florebat) gimnazija, koju je tijekom tri godine vodio fra Ivan Mihailović, Požežanin, učen, pobožan i u nauci slavan muž. Franjevci su snagom carske odredbe od 19. travnja 1796. velički samostan morali napustiti i stvarno su ga napustili 1. studenoga 1797.
Ključne riječi
Velika; franjevci; franjevački samostan; Slavonija
Hrčak ID:
96542
URI
Datum izdavanja:
15.11.2012.
Posjeta: 2.288 *