Skoči na glavni sadržaj

Ostalo

METABOLIČKE KOMPLIKACIJE U PRIMATELJA BUBREŽNOG PRESATKA

IVANA MIKOLAŠEVIć ; Klinički bolnički centar Rijeka, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Zavod za nefrologiju i dijalizu, Klinika za internu medicinu, Rijeka,Hrvatska
ITA JELIć ; Klinički bolnički centar Rijeka, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Zavod za nefrologiju i dijalizu, Klinika za internu medicinu, Rijeka,Hrvatska
BRANKA SLADOJE-MARTINOVIć ; Klinički bolnički centar Rijeka, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Zavod za nefrologiju i dijalizu, Klinika za internu medicinu, Rijeka,Hrvatska
LIDIJA ORLIć ; Klinički bolnički centar Rijeka, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Zavod za nefrologiju i dijalizu, Klinika za internu medicinu, Rijeka,Hrvatska
STELA ŽIVčIć-ćOSIć ; Klinički bolnički centar Rijeka, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Zavod za nefrologiju i dijalizu, Klinika za internu medicinu, Rijeka,Hrvatska
SRETENKA VUKSANOVIć-MIKULIčIć ; Klinički bolnički centar Rijeka, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Zavod za nefrologiju i dijalizu, Klinika za internu medicinu, Rijeka,Hrvatska
MAJA MIJIć ; Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, Hrvatska
SANJIN RAčKI ; Klinički bolnički centar Rijeka, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Zavod za nefrologiju i dijalizu, Klinika za internu medicinu, Rijeka,Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 122 Kb

verzije

str. 235-241

preuzimanja: 617

citiraj


Sažetak

Tradicionalni čimbenici rizika za razvoj srčanožilnih bolesti (SŽB) kao što su to arterijska hipertenzija (AH), novonastala šećerna bolest (NDDM) i poremećaj metabolizma masnoća (HLP) i do pedeset su puta učestaliji u primatelja bubrežnog presatka nego u općoj populaciji. Cilj istraživanja bio je analizirati učestalost navedenih metaboličkih poremećaja u primatelja bubrežnog presatka, analizirati utjecaj primijenjene imunosupresivne terapije na pojavnost spomenutih metaboličkih poremećaja te analizirati broj i vrstu primijenjene antihipertenzivne terapije. Tijekom dvogodišnjeg razdoblja analizirali smo 53 bolesnika kojima je u KBCu Rijeka zbog završnog stadija kroni ne bubrežne bolesti transplantiran bubreg. Nakon transplantacije 92,5% bolesnika imalo je evidentiranu AH. Bolesnici koji su primali ciklosporin imali su statistički značajno veću incidenciju AH u odnosu na bolesnike
koji su primali takrolimus (p=0,025). Devet bolesnika (17%) postiglo je ciljnu vrijednost arterijskog tlaka (<130/80 mm Hg). Osam bolesnika je u terapiji imalo jedan antihipertenziv, 24 bolesnika dva, 15 bolesnika tri, dva bolesnika su uzimala više od tri lijeka, dok četvoro bolesnika nije primalo antihipertenziv. Najčešće upotrijebljeni antihipertenziv bio je inhibitor kalcijskih kanala (40,4% bolesnika), potom slijede β blokatori (26,6% bolesnika) i inhibitori RAS sustava (ACE inhibitore primalo je 9,2% bolesnika, blokatore angiotenzinskih receptora 16,5% bolesnika). U šest (11,3%) bolesnika dijagnosticirana je NDDM, a u 21 (39,62%) dijagnosticirana je HLP. Zaključeno je da je potrebno provoditi redovitu i stalnu provjeru zdravstvenog stanja bolesnika s bubrežnim presatkom. Uz kontrolu laboratorijskih parametara funkcije presatka vrlo je važna kontrola krvnog tlaka, metabolizma glukoze i masnoća sa svrhom sprječavanja razvoja SŽB, poboljšanja funkcije presatka i kvalitete života te smanjenja mortaliteta primatelja bubrežnog presatka.

Ključne riječi

arterijska hipertenzija; dislipidemija; srčanožilne bolesti; šećerna bolest; transplantacija bubrega

Hrčak ID:

97576

URI

https://hrcak.srce.hr/97576

Datum izdavanja:

14.2.2013.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.423 *