Izvorni znanstveni članak
Čestoća dentalnih identifikacija trupla iz masovnih grobnica u Hrvatskoj
Hrvoje Brkić
; Zavod za dentalnu antropologiju Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Davor Strinović
; Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Milovan Kubat
; Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
U ovome radu prikazani su rezultati i postupci dentalnih identifikacija
na 523 trupla ekshumiranih do lipnja godine 1996. Postupak identifikacije bio je proveden u Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Forenzički stomatolog sudjelovao je u postupku identificiranja na temelju raščlambe zubala. Sva orodentalna obilježja pomno su se obilježila u Interpolove obrasce za unos poslijesmrtnih dentalnih obilježja te u računalni program CAPMI 4. Forenzička raščlamba genomske i mitohondrijske DNA, koja se temelji na postupku lančane reakcije polimeraze (PCR), provedena je na uzorcima iz stanica zubnih tkiva u onim slučajevima kada su ostali tradicionalni forenzički postupci bili nedostatni i neuspješni. Do mjeseca lipnja godine 1996. u Republici je Hrvatskoj ekshumirano 523 trupla ubijenih ljudi : 412 muškaraca (78,77%) i 111 žena (21,23%). Ukupno je bilo identificirano 381 truplo (72,84%), a 142 trupla (27,16%) ostala su neidentificirana. Zubna identifikacija temeljena na poznatim prijesmrtnim dentalnim obilježjima postignuta je u 23,88% slučajeva. Najviše je identifikacija postignuto na temelju usporedbe sa zubnim kartama (35%), rendgenske snimke pomogle su i indentifikaciji 15% trupla, fotografije u 22% slučajeva, razgovori s članovima obitelji pomogli su u identificiranju 18% slučajeva, a samo se je 10% slučajeva riješilo s pomoču zaživotnih stomatologa koji su prepoznali svoje stomatološke zahvate. Zubi u kombinaciji s antropološkim parametrima - dob, spol, visina uz neke druge specifične parametre kao što su tetovaza, osobni dokumenti, nakit i DNA raščlamba - pripomogli su u još 60,64% slučajeva, ali nisu bili dominantni zbog nepostojanja prijesmrnih podataka. Samo u 15,48%% slučajeva zubi nisu poslužili u postupku identifikacije, već je ona postignuta na temelu drugih vjerodostojnih podataka. Danas na kraju XX. stoljeća susreli smo se s do sada najvećim zahvatom uforenzičkoj stomatologiji u kojem se gotovo danomice educiramo na novim slučajevima. Identifikacijski se postupak nastavlja kako bi se pronašlo i identificiralo još 2.197 ljudi koji se vode nestalim od trenutka napada na Republiku Hrvatsku.
Ključne riječi
sudska stomatologija; zubi; masovne grobnice; DNK
Hrčak ID:
97965
URI
Datum izdavanja:
15.9.1998.
Posjeta: 2.011 *