Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.15644/asc47/1/3

Profil stomatoloških pacijenata Sveučilišne stomatološke klinike i privatne prakse u Portugalu

Helder José Martins Esteves orcid id orcid.org/0000-0002-9037-0923 ; Stomatološki fakultet Portugalskog katoličkog sveučilišta u Viseu, Portugal
José Maria Suárez Quintanilla ; Medicinsko-odontološki fakultet, Santiago de Compostela, Španjolska


Puni tekst: hrvatski pdf 277 Kb

str. 21-30

preuzimanja: 573

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 277 Kb

str. 21-30

preuzimanja: 802

citiraj


Sažetak

Svrha: Namjera je bila odrediti profile pacijenata koji odlaze na stomatološke zahvate na sveučilište i one koji biraju privatne klinike. Materijali i metode: Opisna i istraživačka studija provodila se u Portugalu od studenoga 2010. do ožujka 2011. i autori su se pritom koristili upitnikom European Medical Risk Related History. Sveukupno su sudjelovale dvije tisuće pacijenata (1000 je posjećivalo privatne klinike – PC-e; 1000 se liječilo na Sveučilišnoj klinici u gradu Viseu – u UBC-u). Privatne klinike bile su u Portugalu na 21 lokaciji (37 % na obali, 63 % u unutrašnjosti) i u njima rade bivši studenti Portugalskog katoličkog sveučilišta, a Sveučilišna stomatološka klinika smještena je, kao što je već istaknuto, u Viseu. Promatrane varijable bile su dob, spol, stručna sprema, zanimanje, vrijednosti ASA-e (Američke udruge anesteziologa – American Society of Anesthesiologist), medicinski rizik i anamneza te lijekovi koji su ordinirani pacijentima. Rezultati: Za Sveučilišnu kliniku (p<0,05) odlučili su se pacijenti u dobi iznad 45 godina s nižom ili srednjom stručnom spremom, bilo studenti bilo kućanice uvršteni u rizik II prema ASA-i, a patili su od padavice, uzimali antidepresive, anksiolotike, hipnotike te lijekove za snižavanje kolesterola i triglicerida. Pacijenti između 18. i 44. godine, visokoobrazovani, zaposleni, uvršteni u rizik III i IV prema ASAi, a bolovali su od angine pektoris i aritmije, imali su veće mogućnosti za odabir privatnih stomatoloških klinika (p<0,05). Zaključak: U ovom istraživanju ističe se koliko je važna anamneza u kliničkoj stomatološkoj praksi. Dobiveni rezultati olakšavaju procjenu, vođenje te poboljšavanje dodiplomskog stomatološkog nastavnog plana te potiču trajnu edukaciju stomatoloških profesionalaca.

Ključne riječi

zdravlje zubi, anketiranje; rizični čimbenici; bolesnici; zdravstveni status, pokazatelji; njega zubi

Hrčak ID:

98647

URI

https://hrcak.srce.hr/98647

Datum izdavanja:

20.3.2013.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.622 *