Izvorni znanstveni članak

Dalmacija u mijeni XVIII./XIX. stoljeća

Ivan Pederin

Sažetak

U ovom radu čita se o promjenama u Dalmaciji i na Jadranu u doba od kraja XVIII. st. do sredine XIX. st. Mleci su u to doba bili sve manje gospodari Culphusa jer je krijumčara pirata bilo sve više, Osmanska carevina bivala sve slabija, radi čega je opadala napetost između ove dvije sile, a i napetost između Dubrovnika, osmanskog podanika i njegova najljućeg neprijatelja i zavidnika Mletaka. Na drugoj strani na Jadranu je bivala sve jača napetost između Habsburgovca i Francuske, odnosno Napuljske kraljevine. U Habsburškoj carevini je opala napetost prema Osmanima u vojnoj granici, ali je u trvenjima s Napuljskom kraljevinom jačala važnost i uloga Senja.
Prije Napoleonskih ratova Carevina je stekla Dalmaciju i odmah pokušala preko nje početi ekspanziju na jugoistok, a to su nastojali i Francuzi. Austrija taj prodor nije nastavila poslije sloma Napoleona, kako su to predlagali hrvatski generali Dvoru, ali ne i Metternich koji je bio za čuvanje Osmanske carevine. C. k. Države, kako se Austrija službeno zvala. Austrija je ipak uvela građanski zakonik, suvremeno sudstvo, školstvo, zemljišnik i katastar, izgradila je luke i uspostavila pomorsku rasvjetu. Dalmacija, a osobito Zadar postala je mjesto odakle se motrila djelatnost tajnih sekti na Zapadu i zbivanja u Osmanskoj carevini. Umjetničko nasljeđe Dalmacije sticalo je sve više ugled u Beču.
Mađarski ustanak izazvao je hrvatski ban domaršal barun Jelačić, a onda je preporučio Dvoru ekspanziju na jugoistok do koje je i došlo kad je Crna Gora priznala austrijski protektorat 1872., pa je Dvor poslao dva hrvatska domaršala baruna Josipa Filipovića i Stjepana Jovanovića da oslobode, prvi Bosnu, a drugi Hercegovinu 1878. Godine 1881. i Srbija je priznala austrijski protektorat.

Ključne riječi

klasicizam; Dalmacija; Austrija; Francuska; Bosna

Hrčak ID:

99685

URI

https://hrcak.srce.hr/99685

Datum izdavanja:

25.2.2013.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.806 *