Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

POREMEĆAJI SPAVANJA U DJECE S CEREBRALNOM PARALIZOM

Romana Gjergja Juraški ; Children's Hospital Srebrnjak
Zlatko Sabol ; Sabol Outpatient Clinic for Sick Children, IV Cvjetno naselje 21, Zagreb
Mirjana Turkalj ; Children's Hospital Srebrnjak
Nataša Nenadić ; Children's Hospital Srebrnjak
Ivana Marušić ; Children's Hospital Srebrnjak
Darija Kučić ; Children's Hospital Srebrnjak
Marija Miloš ; Children's Hospital Srebrnjak
Vukmir Vlašić ; Women's and Children's Hospital, Lafayette, LA, USA



Sažetak

Prethodna istraživanja u djece s cerebralnom paralizom pokazuju da ta populacija ima povećan rizik za poremećaje spavanja. Iako su poremećaji spavanja u CP-u česti, samo nekolicina istraživanja procjenjuje poremećaj spavanja i rizik za njih u djece sa CP-om. Isto tako ne postoji formalna evaluacija prevalencije apneje u spavanju u djece sa cerebralnom paralizom. Rizični čimbenici poremećaja spavanja uključuju epilepsiju, mentalnu retardaciju, oštećenje vida i stupanj funkcionalnog motoričkog oštećenja. Kontrakture i spastičnost mogu pogoršati pozicioniranje tijela u spavanju. U ovom smo radu analizirali motoričke, kognitivne i funkcionalne smetnje, kao i komobiditet te nalaze neuroslikovnih pretraga i elektroencefalografije u 21-og djeteta sa cerebralnom paralizom i korelirali ih s prisutnim poremećajima spavanja. Poremećaj spavanja evaluirali smo putem elektroencefalografije/polysomnografije. Oko 57% djece u našoj studiji ima poremećaj spavanja. Najčešći motorički poremećaj je spastična diplegija. Većina djece ima periventrikularne hiperintenzitete i kortikalnu atrofiju na neuroslikovnim pretragama. Poteškoće u uspavljivanju, održavanju sna (mikrobuđenja), fragmentirano spavanje i poremećaji disanja u spavanju bili su najčešći problemi koje smo evaluirali putem polisomnografije. Djeca s promijenjenim elektroencefalografskim zapisom imala su više poremećaja spavanja nego ona s normalnim EEG-om. Poteškoće započinjanja i održavanja spavanja bile su češće u djece sa spastičnom kvadriplegijom. Poznato je da posljedice poremećaja spavanja u djece utječu na njih, ali i na obitelj. Postoji potreba za prospektivnim studijama, uz veći uzorak i razrađenu metodologiju da bismo odredili dovodi li poboljašanje kakvoće spavanja u djece sa cerebralnom paralizom i do poboljšanja kvalitete života.

Ključne riječi

cerebralna paraliza; poremećaji spavanja; apneja u spavanju; epilepsija

Hrčak ID:

105040

URI

https://hrcak.srce.hr/105040

Datum izdavanja:

25.6.2013.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.365 *