Izvorni znanstveni članak

Učestalost i održavanje Leptospiraserovara Australis i Bratislava u domaćih i divljih životinja u Hrvatskoj

Zoran Milas ; Department of Microbiology and Infectious Diseases with Clinic, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Zrinka Štritof Majetić ; Department of Microbiology and Infectious Diseases with Clinic, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Josipa Habuš ; Department of Microbiology and Infectious Diseases with Clinic, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Vesna Mojčec Perko ; Department of Microbiology and Infectious Diseases with Clinic, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Vilim Starešina ; Department of Microbiology and Infectious Diseases with Clinic, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Ljubo Barbić ; Department of Microbiology and Infectious Diseases with Clinic, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Vladimir Stevanović ; Department of Microbiology and Infectious Diseases with Clinic, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Matko Perharić ; Department of Microbiology and Infectious Diseases with Clinic, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Boris Ljubić ; Veterinary clinic „Šapa“ d.o.o., Zagreb, Croatia
Nenad Turk ; Department of Microbiology and Infectious Diseases with Clinic, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia

Sažetak

U desetogodišnjem razdoblju, od 2002. do 2011. godine, 20157 uzoraka krvi i 984 bubrega divljih i domaćih životinja prikupljeno je i testirano na leptospirozu u Laboratoriju za leptospire Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Od 19732 uzorka seruma konja 3876 (19,64%) imalo je aglutinirajuća protutijela protiv jednog ili više Leptospira serovara. Najveća seroprevalencija u konja bila je za sljedeće serovare: sv Bratislava, sv Pomona i sv Australis. U divljih svinja od 215 uzoraka, 75 (34,88%) je bilo pozitivno i najčešći serovari bili su sv Australis, sv Grippotyphosa i sv Tarassovi. Od 170 uzoraka seruma svinja pronašli smo 66 (38,82%) pozitivnih životinja. Najčešći serovari bili su sv Australis, sv Ballum i sv Saxkoebing. U crvenih lisica od 59 uzoraka seruma 34 (57,60%) je bilo pozitivno na leptospirozu. Najviši titar protutijela pronašli smo za sv Australis, sv Sejroe, sv Saxkoebing i sv Grippotyphosa. Od 151 uzorka seruma pasa 26 (17,22%) imalo je protutijela za Leptospira serovare. Najviša seroprevalencija bila je za sv Pomona, sv Grippotyphosa, sv Australis i sv Icterohaemorrhagiae. Od 262 uzorka bubrega uzetih od žutogrlog miša (Apodemus flavicollis) leptospire su izdvojene iz 32 (12,21%) uzorka uključujući 13 (40,63%) izolata L. interrogans, serološka skupina Australis, sv Bratislava; pet (15.62%) izolata L. borgpeterseni, serološka skupina Sejroe, sv Saxkoebing; četiri (12,5%) izolata L. interrogans, serološka skupina Australis, sv Muenchen-FR. Iz 122 bubrega šumskog miša (Apodemus sylvaticus) 22 (18,03%) bilo je pozitivno na leptospire. Najčešće izdvojene leptospire bile su: sedam (31,82%) izolata L. interrogans, serološka skupina Australis, sv Bratislava; šest (27,27%) izolata L. interrogans, serološka skupina Australis, nedeterminirani serovar, tri (13,64%) izolata L. interrogans, serološka skupina Australis, sv Muenchen-FR. Od 96 uzoraka bubrega poljskog miša (Apodemus agrarius) iz 29 (30,21%) su izolirane leptospire. Najučestaliji serovari bili su: L. kirschneri, serološka skupina Pomona, sv Mozdok u osam (27,59%) uzoraka, L. kirschneri, serološka skupina Bataviae, sv Bataviae u dva (6,9%) uzorka, dok je 19 (65,52%) izolata još uvijek nedeterminirano. Razmatrajući rezultate našeg i prethodnih istraživanja leptospiroze u Hrvatskoj možemo zaključiti da se Leptospira serovari iz serološke skupine Australis, sv Bratislava, sv Austraalis i sv Lora, održavaju između divljih životinjskih vrsta. Rezultati naših i prethodnih istraživanja leptospiroze u divljih životinja u Hrvatskoj čvrsto podupiru zaključak da divlji mesožderi i svežderi kao crvena lisica, divlja svinja i smeđi medvjed također mogu biti održavajući domaćini za serovare Leptospira iz serološke skupine Australis.

Ključne riječi

Leptospira; Australis; Bratislava; rezervoari; Hrvatska

Hrčak ID:

105340

URI

https://hrcak.srce.hr/105340

Datum izdavanja:

8.7.2013.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.454 *