Skoči na glavni sadržaj

Migracijske i etničke teme, Vol. 18 No. 1, 2002.

Izvorni znanstveni članak

Globalizacija migracija

Milan Mesić ; Odsjek za sociologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski pdf 348 Kb

str. 7-22

preuzimanja: 4.143

citiraj

Sažetak

Članak dokazuje da su suvremene međunarodne migracije konstitutivni dio globalizacijskih procesa. Nakon određenja pojmova globalizacije i globalizacije migracija, raspravlja se o šest ključnih tema, koje povezuju globalizaciju i međunarodne migracije (»globalni gradovi«; obujam migracija; diverzifikacija migracijskih tokova; globalizacija znanosti i obrazovanja; međunarodne migracije i državljanstvo; iseljeničke zajednice i novi identiteti). Prvo, slijedeći Saskiu Sassen, odbacuje se rašireno mišljenje da su nekvalificirani imigranti u »globalnim gradovima«, kao središtima nove svjetske (globalne) ekonomije, izgubili svoje (važno) mjesto. Naime, »postmoderni« uslužni sektor ne bi mogao funkcionirati bez oslonca na sve širi krug pomoćnih nekvalificiranih radnika. Drugo, kritičkom usporedbom s masovnim tradicionalnim prekomorskim migracijama u SAD na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće pokazuje se da je tekuća međunarodna migracija možda razmjerno nešto manja. Međutim, važno je imati na umu različita ograničenja, koja prije nisu postojala, pa su migracijski potencijali stvarno veći. Treće, globalizacija se više ogleda u diverzifikaciji njezinih obrazaca: u proširenju izvora imigracija za Novi Svijet i Europu na nove regije u svijetu, u nastanku novih imigracijskih područja (Srednji istok, novoindustrijalizirane zemlje Dalekog istoka, južna Europa), u snaženju unutarregionalnih migracija. Četvrto, globalizacija je povezana s povećanom migracijom stručnjaka, pa je pesimistični koncept brain draina zamijenjen optimističnim brain gainom. Peto, suvremene međunarodne migracije dovode se u vezu s krizom nacionalnog modela državljanstva. Šesto, povezivanje (migrantskih) kulturnih zajednica neovisno od razdaljina i fizičke blizine kulturnog središta (deteritorijalizacija identiteta), te hibridizacija kulturnih obrazaca, dovode u pitanje stare postavke o zasebnim kulturama na ograničenim prostorima. Ukratko, rasprava o navedenim temama ide u prilog osnovnoj tezi rada o konstitutivnosti međunarodnih migracija u procesima globalizacije.

Ključne riječi

migracije; globalizacija; dobitak mozgova; dijaspora; državljanstvo; postnacionalno društvo

Hrčak ID:

107346

URI

https://hrcak.srce.hr/107346

Datum izdavanja:

11.4.2002.

Podaci na drugim jezicima: francuski engleski

Posjeta: 7.863 *