Izvorni znanstveni članak

Metoda praćenja taložnih tvari u šumskim ekosustavima

Boris Vrbek

Sažetak

U Šumarskom institutu, Jastrebarsko započeta su 1991. godine sustavna i detaljna multidisciplinarna istraživanja u šumi hrasta lužnjaka i običnoga graba. Tada je razrađena i metoda praćenja taložnih tvari u šumskim ekosustavima. Tom metodom do godine 2000. obuhvaćeno je nekoliko šumskih zajednica na području Hrvatske. Plohe su postavljene i opremljene za praćenje u šumskim zajednicama bukve i jele, hrasta kitnjaka i običnoga graba, pretplaninskoj šumi bukve, alepskog bora i crnike, šumi crnike te u šumskoj zajednici hrasta lužnjaka i običnoga graba. U šumi hrasta lužnjaka i običnoga graba bio je zastupljen najveći broj ploha (ukupno 12). Danas je u funkciji još 6 ploha zbog teškoća u praćenju i zaštiti objekata bilo zbog divljači, iznenadnih ciklona (u godini 1999. uništene su vjetroizvalama 4 plohe) ili zbog gospodarenja šumama jer objekti nisu bili ograđeni i čuvani. Od taložnih tvari praćeni su: Cl-, SO4 2--S, NH4 +-N, Na+,K+, Ca2+, Mg2+. Uzorkovanje se obavlja s pomoću lijevaka površine otvora od najmanje 314 cm2, a količina padalina mjeri se plastičnim kišomjerima površine otvora 60 cm2. Lijevci i kišomjeri postavljaju se pod zastorom krošanja te na otvorenom prostoru na svakoj plohi. Kišomjeri i lijevci postavljeni su u dijagonalnom rasporedu po 6–9 komada svaki na plohi veličine 30 X 30 m. Na kontrolnom mjestu bez utjecaja vegetacije lijevci i kišomjeri postavljeni su u slučajnom rasporedu ili u krugu. Plastični se lizimetri postavljaju u tlo na dubini od 10 cm ili ispod humusnog horizonta. Oni skupljaju procjednu tekućinu u tlu. Površina sabirnika (kadice) u ovom slučaju iznosi 1093 cm2. Kao filtar u plastičnoj se posudi nalazi 96% čisti kvarcni pijesak radi pročišćavanja tekućine od čestica tala. Uzorkovanje se obavlja jednom na mjesec ili jednom tijekom tri mjeseca. Prema dobivenim rezultatima praćenja, naši šumski ekosustavi primaju više taložnih čestica (suho i mokro taloženje) u odnosu na kontrolne uzorke na otvorenom prostoru, a osobito je to izraženo na plohama na otoku Korčuli gdje je posolica jedan od glavnih razloga povećanja sadržaja natrija, kalcija, kalija i magnezija u uzorcima ispod krošanja drveća i u lizimetrijskim vodama.

Ključne riječi

kalcij; kalij; lizimetar; magnezij; natrij; šumske zajednice; taloženje

Hrčak ID:

845

URI

https://hrcak.srce.hr/845

Datum izdavanja:

6.11.2000.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.903 *