Izvorni znanstveni članak

Heideggerova kritika Descartesova cogita

Martina Žeželj ; Filozofski fakultet, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek, Hrvatska

Sažetak

Cilj je rada ukazati na mijenu u Heideggerovome mišljenju cogita. U svojim ranim radovima Heidegger iznosi stav da Descartes nikad nije smjerao k razotkrivanju cogita, već mu je cilj bio kroz sumnju doseći cogito kao apsolutno te njime uspostaviti osnovu opravdavanja i izgrađivanja ostalih znanosti. Cogito je samo nesumnjivi temelj, apsolutno jednostavno izvjesno koje je ishodište svake dedukcije. U zrelim radovima Heidegger cogito određuje kao bitan temelj novovjekovlja. U cogitu je sažeta novovjekovna težnja za slobodom samoodređenja. Čovjek kao jedino biće koje ima moć odrediti ono što je za njega nužno i ustrojavajuće postavlja sebe kao središte bića. Postaje središtem kada se svaka datost bića izjednači s predstavljenošću. Čovjek je subjectum, predstavljajuće Ja koje u svome pred-stavljanju utemeljuje svako biće u njegovome bitku i istini. Cogito kao takvo Ja predstavljajuće je koje zna da je supredstavljeno sa svojim pred-stavljanjem.

Ključne riječi

Heidegger; Descartes; cogito; ontologija; novovjekovna filozofija

Hrčak ID:

110520

URI

https://hrcak.srce.hr/110520

Datum izdavanja:

13.11.2013.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.273 *