Izvorni znanstveni članak
Toponimi u Pokrčju tipa Grabovci
Živko Bjelanović
Sažetak
Model po kojem su oblikovani toponimi tipa Grábōvci u sjevernoj Dalmaciji velike je starosti. Model je još uvijek živ i produktivan u tvorbi obiteljskih nadimaka. Toponime ovoga tvorbenog tipa u Pokrčju autor opisuje opisom dijelova njihova izraza. Po tvorbenoj analizi toponimi su dvodijelne strukture. Tvorbena im je osnova izvedena sufiksom -ovci (ako završava na nepalatalni suglasnik: Brätiškōvci,
Grábōvci, Piràmatōvci, Sùknōvci i Šìritōvci) ili -evci (ako završava na palatal: Ivòšēvci, Láđēvci i Mïljēvci). I po morfemskoj su analizi ovi toponimi dvodijelni samo što im je gramatički dio, tj. segment -ovci/-evci, tromorfeman jer se sastoji od morfema -i, od morfema -c < -ac i od morfema -ov/-ev.
Na osnovi ovakve analize autor zaključuje da se u leksičkom dijelu toponima tipa Grábōvci nalazi antroponim, vjerojatno osobno ime, te da su u segmentu -ovci/-evci značenjske komponente množina, članovi i pripadnost. Primarno su ovi toponimi bili oznake za ljudske zajednice iz predturskog vremena i to vlaške zadruge jer su vlaški
nomadi u potrazi za boljom ispašom, krećući se planinskim lancem od Makedonije, preko Kosova, Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, došli i u Hrvatsku, najviše u sjevernu Dalmaciju, kako to pokazuje obilna historiografska literatura. S vremenom je oznaka za ljudsku zajednicu postala oznaka za mjesto njezina prebivališta. Time su
nastupile promjene u značensjkom sadržaju toponima na -ovci/-evci. Toponimi tipa Grabovci i obiteljski nadimci tipa Dadeškovci u Pokrčju pripadaju istom tvorbenom modelu, ali različitim vrstama onomastičkih znakova.
Ključne riječi
Pokrčje; toponim; model tvorbe; tvorbena analiza; morfemska analiza; vlaška zadruga; obiteljski nadimak
Hrčak ID:
112447
URI
Datum izdavanja:
14.5.2010.
Posjeta: 1.809 *