Izvorni znanstveni članak

Doživljaj prijateljstva i njegovi ponašajni korelati u adolescenata

Mira Klarin ; Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece, Sveučilište u Zadru
Ana Proroković ; Odjel za psihologiju
Slavica Šimić Šašić ; Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece, Sveučilište u Zadru

Sažetak

Jedan od značajnih čimbenika prilagodbe u adolescenciji je kvaliteta vršnjačkih odnosa. Unatoč isticanju različitih funkcija koje vršnjački odnosi imaju u razvoju, većina autora se slaže da oni potiču rast i razvoj te određuju kapacitet adolescenta za suradnju i uspostavljenje intimne veze u kasnijem životu. Stoga je primarni cilj ovog istraživanja bio utvrditi neke moguće kulturološke i spolne razlike u doživljaju prijateljstva i njegovim bihevioralnim korelatima (agresivnom i prosocijalnom ponašanju) u adolescenata. U ispitivanju je sudjelovalo ukupno 1033 adolescenata svih razreda srednje škole iz triju država: Hrvatske (N=390), Bosne i Hercegovine (N=353) i Makedonije (N=290). Primijenjeni su sljedeći mjerni instrumenti:Skala kvalitete prijateljstva (Klarin, 2005), Skala socijalne usamljenosti (Ćubela-Adorić, 2004) i modificirana Skala agresivnog i prosocijalnog ponašanja (Žužul, Keresteš, Vlahović-Štetić, 1990). Rezultati analize kovarijance (kao kovarijate su tretirane varijable vezane uz obrazovanje roditelja i mjesto življenja) ukazuju na postojanje značajnih razlika u doživljaju socijalne usamljenosti i kvalitete prijateljstva adolescenata iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Makedonije. Najviša razina socijalne usamljenosti prisutna je u adolescenata u Makedoniji, a najniža razina u procjeni kvalitete prijateljstva opažena je u hrvatskih adolescenata. Kao značajni korelati doživljaja kvalitete prijateljstva i socijalne usamljenosti pokazali su se prosocijalno i agresivno ponašanje. Najniža razina prosocijalnog ponašanja i najviša razina agresivnosti primijećena je u adolescenata iz Makedonije, dok obrnuto vrijedi za adolescente Bosne i Hercegovine. Također, dobivena je i značajna razlika u varijablama vezanima uz doživljaj prijateljstva te ispitivanim ponašajnim varijablama s obzirom na spol ispitanika. Manju socijalnu usamljenost, višu razinu procjene kvalitete prijateljstva, višu razinu prosocijalnog ponašanja i niži stupanj agresivnosti pokazuju adolescentice u odnosu prema adolescentima, dok se interakcija između spola i pripadnosti kulturi nije pokazala značajnom.

Ključne riječi

vršnjački odnosi; kvaliteta prijateljstva; socijalna usamljenost; agresivno ponašanje; prosocijalno ponašanje

Hrčak ID:

118387

URI

https://hrcak.srce.hr/118387

Datum izdavanja:

26.5.2010.

Podaci na drugim jezicima: engleski njemački

Posjeta: 5.260 *