Skoči na glavni sadržaj

Prethodno priopćenje

https://doi.org/10.15176/vol51no107

Prepletenost hrvatske i slovenske glazbene baštine na najstarijim gramofonskim pločama

Drago Kunej ; Institute of Ethnomusicology, Research Centre of the Slovenian Academy of Sciences and Arts, Ljubljana


Puni tekst: engleski pdf 361 Kb

str. 131-152

preuzimanja: 1.559

citiraj


Sažetak

Premda su gramofonske ploče sa snimkama iz Slovenije i Hrvatske proizvodile različite diskografske tvrtke, na počecima glazbene industrije u tim je zemljama važnu ulogu imala tvrtka Gramophone Company. Detaljna analiza njezine dokumentacije pokazuje da su snimke u Zagrebu i Ljubljani za tu tvrtku učinjene u razdoblju od 1902. do 1912. Neke od tih snimaka nastale su u najranijem razdoblju proizvodnje gramofonskih ploča uopće, prije nego što su to dosad pretpostavljali slovenski i hrvatski istraživači. Snimke u Ljubljani (oko 160) i Zagrebu (gotovo 600) za tu su diskografsku kuću u navedenom razdoblju učinila dvojica snimatelja, braća Franz i Max Hampe iz Berlina. Tako velikim brojem snimaka obuhvatili su raznolike izvođače, od poznatih opernih pjevača, glumaca i vokalnih skupina do zanimljivih instrumentalnih sastava (npr. tamburaškog zbora) i različitih puhačkih orkestara. Snimljeni repertoar sadrži popularne pjesme iz opera i opereta domaćih autora, govorene točke i kuplete iz šaljivih scenskih djela te marševe za vojničke puhačke orkestre. Tradicijska (narodna) glazba također je dobro zastupljena. Sustav alfanumeričkih kodova za matrice i ploče u kataloškim popisima kojima je tvrtka Gramophone Co. označavala pojedine snimke otkrivaju važne informacije o veličini ploče, tehnologiji snimanja, snimatelju, vrsti snimljenog sadržaja, području na kojem je sadržaj snimljen i za čije je tržište namijenjen, a na osnovi tih podataka je moguće odrediti i godinu snimanja. Rane snimke Gramophone Co. odražavaju prepletenost kulture Slovenaca i Hrvata. Mnogi su hrvatski umjetnici u svoj repertoar uključili slovenske pjesme koje su očigledno bile popularne i u Hrvatskoj. Važnu ulogu u tome imali su i slovenski umjetnici koji su djelovali u Hrvatskoj. Snimke na starim gramofonskim pločama danas svjedoče o zvučnoj sastavnici kulture na ovim prostorima na početku prošloga stoljeća i zbog svoje povijesne vrijednosti s pravom se mogu smatrati važnom glazbenom baštinom.

Ključne riječi

glazbena industrija; gramofonske ploče; Gramophone Company; Slovenci i Hrvati; glazbena baština

Hrčak ID:

123471

URI

https://hrcak.srce.hr/123471

Datum izdavanja:

20.6.2014.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.785 *