Izvorni znanstveni članak
Praćenje biokemijskih, hormonskih i psiholoških parametara tijekom osmotjednog trkačkog programa treninga izdržljivosti trkačica
Irena Auersperger
; Faculty of Sport, University of Ljubljana, Ljubljana, Slovenia
Branko Škof
; Faculty of Sport, University of Ljubljana, Ljubljana, Slovenia
Bojan Leskošek
; Faculty of Sport, University of Ljubljana, Ljubljana, Slovenia
Bojan Knap
; Department of Nephrology, University Medical Center Ljubljana, Ljubljana, Slovenia
Aleš Jerin
; Institute of Clinical Chemistry and Biochemistry,University Medical Center Ljubljana, Ljubljana, Slovenia
Mitja Lainščak
; Division of Cardiology, University Clinic Golnik, Golnik, Slovenia
Tanja Kajtna
; Faculty of Sport, University of Ljubljana, Ljubljana, Slovenia
Sažetak
Sportaši unapređuju svoju sportsku izvedbu kada postoji optimalna ravnoteže između trenažnog stresa i oporavka. Ukoliko postoji nesrazmjer između navedenoga, može nastupiti sindrom pretreniranosti. Trenutačno se koristi nekoliko biomarkera za procjenu sindroma pretreniranosti, ali nijedan ne zadovoljava sve specificirane kriterije za definitivnu dijagnozu. Cilj ovog rada bio je istražiti učinke osmotjednog trkačkog programa treninga izdržljivosti na biokemijske, hormonske i psihološke parametre trkačica. Za realizaciju trenažnog programa, koji se sastojao od dva trotjedna progresivna prepokrivajuća perioda nakon kojih je slijedio period tapera, a bio je zaključen natjecateljskim trčanjem na 10 km ili 21 km, bilo je angažirano sedamnaest trkačica. Uzorci krvi su uzimani u šest vremenskih točaka tijekom osmotjednog trenažnog programa: inicijalno mjerenje (Osnovno), nakon prvog i drugog trotjednog perioda opterećenja (Opterećenje 1 i Opterećenje 2), nakon svakog perioda tapera (Taper 1 i Taper 2) te nakon programa treninga (Odmor). Tijekom svakog mjerenja ispitanice su bile zamoljene da popune Upitnik Oporavak-Stres za sportaše (RESTQ). Na kraju programa zabilježene su značajne promjene u kondicijskoj pripremljenosti (VO2max +4,3%; p=0,03). U vremenskoj točki Odmor vrijednosti kortizola su značajno smanjene u odnosu na inicijalno mjerenje (p=0,002) i Taper 2 (p=0,008). Suma varijabli subskale oporavka u RESTQ bila je značajno manja u odnosu na Taper 2 te je samoučinkovitost porasla u Taperu 2. Također smo utvrdili značajno višu samoregulaciju tijekom perioda oporavka u odnosu na inicijalno mjerenje. Glavni rezultati ovog istraživanja ukazuju na činjenicu da je realizirani program treninga bio dobro uravnotežen u smislu udjela perioda stresa i odmora, što je rezultiralo pozitivnim trenažnim učincima. Čini se da su psihološki parametri osjetljiviji markeri od biokemijskih i hormonskih za otkrivanje promjena u stresu i oporavku. Upitnik RESTQ može se koristiti kao praktično sredstvo za prepoznavanje sindroma pretreniranosti u njegovim ranim fazama.
Ključne riječi
trenažni status; RESTQ; biokemija; akutna pretreniranost; stres; oporavak
Hrčak ID:
127836
URI
Datum izdavanja:
30.9.2014.
Posjeta: 2.721 *