Medicina Fluminensis, Vol. 50. No. 4, 2014.
Pregledni rad
Hiponatrijemija – dijagnostički i terapijski pristup
Tamara Turk Wensveen
; Zavod za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma, Klinika za internu medicinu, KBC Rijeka, Rijeka
Irena Krznarić Zrnić
; Zavod za gastroenterologiju, Klinika za internu medicinu, KBC Rijeka, Rijeka
Goran Hauser
; Zavod za gastroenterologiju, Klinika za internu medicinu, KBC Rijeka, Rijeka
Željka Crnčević Orlić
; Zavod za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma, Klinika za internu medicinu, KBC Rijeka, Rijeka
Sažetak
Hiponatrijemija je najčešći poremećaj metabolizma tjelesnih tekućina i ravnoteže elektrolita u kliničkoj praksi. Prisutna je u oko 15 – 30 % hospitaliziranih pacijenata, a može se očitovati širokim spektrom kliničkih promjena, od vrlo blagih do po život opasnih. Hiponatrijemija je primarno poremećaj ravnoteže vode, obično uz relativni višak tjelesne vode u usporedbi s ukupnim tjelesnim sadržajem natrija i kalija. Hiponatrijemija ovisno o vremenu nastanka može biti akutna (< 48 h) ili kronična (≥ 48 h). S obzirom na vrijednost serumske koncentracije natrija razlikujemo blagu hiponatrijemiju (Na(s) 130 – 135 mmol/l), zatim umjerenu ili srednje tešku (Na(s) 125 – 129 mmol/l) i tešku hiponatrijemiju (Na(s) < 125 mmol/l). U pristupu pacijentu s hiponatrijemijom od životne je važnosti ustanoviti radi li se o akutnim, teškim simptomima hiponatrijemije, kako bi se na vrijeme počelo s terapijskim mjerama koncentriranom 3 % otopinom NaCl. U slučaju izostanka ovih simptoma, dijagnostički algoritam nas usmjerava prema određenim diferencijalno dijagnostičkim entitetima ovisno o vrijednosti urinske osmolalnosti i koncentracije Na u urinu, kako bi terapija bila što točnija i odgovarajuća uzročnom faktoru hiponatrijemije.
Ključne riječi
elektroliti; natrij; ravnoteža vode i elektrolita
Hrčak ID:
129783
URI
Datum izdavanja:
1.12.2014.
Posjeta: 13.021 *