Izvorni znanstveni članak

Kuća u Splitskom statutu – građenje, održavanje, rušenje

Josip Belamarić ; Institut za povijest umjetnosti - Centar Cvito Fisković

Sažetak

U pogledu odredbi splitskog Statuta koje dodiruju pitanja svakodnevnog gradskog života, moglo bi se vjerojatno kazati da u njima nema projekcije nekog idealnog grada i da su one daleko od dalekosežnosti urbanih pravila koje donosi suvremeni dubrovački Statut. Činjenicu što se manje od 5% odredbi u Splitskom statutu odnosi na neki vid oblikovanja grada, treba uzeti kao potvrdu zaključka da je grad (zadan Dioklecijanovom gradnjom) izvana i iznutra oblikovno najvećim dijelom već definiran i da očito funkcionira na prilično zadovoljstvo svojih žitelja.
Od tridesetak poglavlja Splitskog statuta koja tretiraju različite aspekte razvoja i svakodnevnog održavanja prostornog okvira gradskog života, članak posebno obrađuje odnos gradske uprave prema privatnom vlasništvu, slučajeve prenamjene privatnog prostora u javni, te "obredno radiranje", odnosno egzemplarno rušenje kuća onih koji su se izdajom ogriješili o gradske zakone. Taj fenomen, dakako, nije svojstven samo srednjovjekovnom Splitu, nego o njemu čujemo u većini dalmatinskih komuna (u Omišu i Dubrovniku još u 18. st.), pa smo ga pokušali objasniti na širem fondu vijesti iz samog vremena.

Ključne riječi

Statut grada Splita (1312.); odredbe za urbanističko planiranje u srednjovjekovnom Splitu; egzemplarno rušenje kuće kao zakonska kazna; damnatio memoriae u okviru srednjovjekovnog grada; buna Bajamonte Tiepola u Veneciji 1310. g.; Lastovska buna 1602. g.; buna u Poljicima 1806. g.

Hrčak ID:

149635

URI

https://hrcak.srce.hr/149635

Datum izdavanja:

18.12.2015.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.546 *