Izvorni znanstveni članak
Tiskana glagoljska knjiga od prvotiska Misala 1483. do Brozićeva brevijara 1561.
Anica Nazor
Sažetak
U članku je dan sažet pregled tiskane glagoljske knjige u razdoblju od 1483. do 1561. godine. To je prvo i najstarije razdoblje u povijesti tiskane glagoljske knjige, jer čini zaokruženu cjelinu s obzirom na jezik liturgijskih knjiga. Sve glagoljske liturgijske knjige izašle su na crkvenoslavenskom jeziku u izvornoj hrvatskoj redakciji. Poslije 1561. one se tiskaju u Rimu u ruskoj redakciji. Do tada su se tiskale u Mlecima, Senju i Rijeci. Za prvotisak Misala iz 1483. ne zna se gdje je tiskan. Istraživanja su pokazala da je tekst za tisak priređen u Istri. Za prvotisak Brevijara iz 1491. pretpostavlja se da je tiskan u Kosinju (u Lici). Pretpostavka se temelji na jednom povijesnom podatku iz 17. st.
U prvom razdoblju tiskarstva izdaju se: liturgijske knjige (najprije misali, brevijari, a kasnije i rituali), bukvari (početnice) za učenje glagoljskog pisma (i molitava), teološki i povijesni priručnici, moralizatorsko-didaktična i nabožnolegendarna djela. Liturgijske knjige nastavljaju i nasljeduju tradiciju glagoljskih rukopisnih predložaka u sadržaju, jeziku i vanjskom izgledu (formi). Teološki priručnici, didaktična i nabožna djela uglavnom su prijevodi s talijanskog i latinskog ili su kompilacije suvremenih zapadnoeuropskih vrlo popularnih djela koja se tiskaju na mnogim jezicima i po više puta. Glagoljski bukvari (početnice) izdaju se po obrascima standardnih latinskih Paternoster abecedarija. Jezik neliturgijskih glagoljskih knjiga iz prvog razdoblja je narodni (književna čakavština) i u njemu se samo sporadično javljaju elementi crkvenoslavenskog jezika.
S tipografskog gledišta prvotisak Misala iz 1483. ide u remek-djela tiskarskog umijeća: bogatstvom grafičkih znakova i tipovima ligatura nalik je na reprezentativne rukopisne glagoljske knjige. Dio naklade tiskan je na pergameni.
Program najstarijih štampanih glagoljskih knjiga priredili su i ostvarili duhovni intelektualci (glagoljaši), među kojima je bilo magistara i doktora, ali o njima se vrlo malo zna. Time što su u samim počecima europskog tiskarstva u novo tehničko umijeće uveli i najstarije slavensko pismo (glagoljicu) i općeslavenski književni (crkvenoslavenski) jezik dali su velik i važan udio u povijesti kultura svih slavenskih naroda.
Ključne riječi
Hrčak ID:
14544
URI
Datum izdavanja:
30.9.1984.
Posjeta: 4.691 *