Izvorni znanstveni članak

Buka kao faktor rizika arterijske hipertenzije u pomoraca

I. Kontošić ; Dom zdravlja, Rijeka, Hrvatska
M. Vukelić ; Dom zdravlja, Rijeka, Hrvatska
H. Grubišić-Greblo ; Dom zdravlja, Rijeka, Hrvatska

Sažetak

Između pomoraca službe stroja (n = 80), izloženih višim nivoima ukupne buke na brodu (103 ± 4,6 dBA), i ostalih pomoraca (n = 119), izloženih nižim nivoima buke (63 ± 4,6 dBA), x2-testom nije utvrđena razlika u učestalosti arterijske hipertenzije. Razlika nije dokazana niti između pomoraca službe stroja i kontrolne skupine (n = 108), manje izložene buci na radnom mjestu (64 - 72 dBA). U pomoraca na službi izvan stroja bilo je više hipertoničara nego u kontrolnoj skupini. T-testom nije utvrđena razlika u visini sistoličkog odnosno dijastoličkog krvnog tlaka između dviju skupina pomoraca. U objema skupinama pomoraca krvni tlakovi su bili viši nego u kontrolnoj skupini. U uzorku pomoraca izloženih nižim nivoima buke i u subpopulacijama obiju skupina pomoraca bilo je više hipertoničara u osoba s oštećenim sluhom nego u onih s normalnim sluhom. Od osobina koje se dovode u vezu s arterijskom hipertenzijom, a koje su većinom činioci rizika ateroskleroze (životna dob, radni staž, indeks tjelesne mase, postotak tjelesne masti, koncentracija kolesterola, triglicerida i glukoze u krvi, potrošnja cigareta i alkohola, indeks psihičke napetosti i vrijeme oporavka u Lorenzovu testu), jedino je indeks tjelesne mase mogao utjecati na izražene razlike u krvnom tlaku između pomoraca i kontrolne skupine. Stupanj oštećenja sluha u objema skupinama pomoraca korelirao je sa sistoličkim tlakom, a u pomoraca službe stroja i s dijastoličkim. Iz rezultata ovog istraživanja ne može se izvesti jasan zaključak o povezanosti buke i arterijske hipertenzije u pomoraca iako neki pokazatelji govore u prilog tome.

Ključne riječi

Hrčak ID:

151630

URI

https://hrcak.srce.hr/151630

Datum izdavanja:

8.10.1990.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.866 *