Original scientific paper

Razmišljanja o starim slavenskim azbukama

Giuseppe Fermeglia

Abstract

Zastupa se teza o prvenstvu glagoljskog pisma u odnosu na ćiriličko na temelju sljedećih podataka: 1) Svjedočenje najstarijih kodeksa (Marijinsko evanđelje, Zografsko evanđelje, Asemanovo evanđelje, Sinajski psaltir i dr.); 2) očiglednost znatno manje arhaičnog aspekta jezika u Savinoj knjizi i u Suprasaljskom zborniku, koji sadrži nekoliko odlomaka koji su sigurno prepisani iz jednog starijeg glagoljskog rukopisa; 3) postojanje ćirilskih palimpsesta koji, ispod ostruganog teksta, pokazuju prethodno glagoljsko pismo; 4) upotreba ćirilice za eminentno svjetovne svrhe i za natpise; 5) podobnost glagoljice (u jednakoj mjeri u kojoj je ima i grčka minuskula iz koje ona proizlazi) za brzo pisanje u odnosu na ćirilicu (koja je sva majuskulna, a proizašla je iz grčke uncijale) koja nije u dovoljnoj mjeri adekvatna cilju što ga je sebi postavio Konstantin: da prevede i prepiše knjigu za uporabu u bogoslužju.
Osim ovih razmatranja, ne treba zanemariti činjenice:
a) da je glagoljsko pismo, na početku vezano uz eminentno religiozne svrhe, bilo zvano "popovica" (jednako kao gruzijsko pismo "hocuri c'erili");
b) glagoljica se zadržala kod katolika i poslije raskola, dok je kod pravoslavaca prevladavalo prihvaćanje ćirilice.
Upozoravamo na analogni fenomen kod Indijaca hinduista koji su sačuvali pismo devanagari, dok su islamizirani Pakistanci preuzeli arapsko pismo. I oni bosansko-hercegovački Hrvati koji su prešli na islam upotrebljavali su, u jednom određenom razdoblju, arapsko pismo (arebica).
Ne izgleda, prema tome, da je neumjesno misliti da je glagoljica prva slavenska azbuka, azbuka stvorena upravo za liturgijsku upotrebu prije odvajanja Istočne crkve od Rima.

Keywords

Hrčak ID:

14638

URI

https://hrcak.srce.hr/14638

Publication date:

30.9.1986.

Article data in other languages: italian

Visits: 3.253 *