Medicina, Vol. 52 No. 2, 2016.
Izvorni znanstveni članak
Ovisnost o nikotinu i klinička ekspresija shizofrenije u hrvatskoj populaciji
Sergej Nadalin
orcid.org/0000-0002-1601-9094
; Zavod za biologiju i medicinsku genetiku, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka
Jelena Rebić
; Klinika za psihijatriju, KBC Rijeka, Rijeka
Nermina Piragić
; Fakultet zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci, Rijeka
Anamarija Banovac
; Fakultet zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci, Rijeka
Vesna Šendula Jengić
; Psihijatrijska bolnica Rab, Rab
Ira Zaharija
; Psihijatrijska bolnica Rab, Rab
Alena Buretić-Tomljanović
; Zavod za biologiju i medicinsku genetiku, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka
Sažetak
Cilj: Studije koje su istražile povezanost između kliničkih značajki shizofrenije i ovisnosti o nikotinu rezultirale su proturječnim rezultatima, a velik je broj istraživanja uključio samo muške pacijente u analizu. S obzirom na to da slične studije nisu provedene u našoj populaciji, ispitali smo pridonosi li i u kojoj mjeri ovisnost o nikotinu u pacijenata sa shizofrenijom u hrvatskoj populaciji dobi nastupa bolesti i težini kliničkih simptoma ocjenske ljestvice PANSS-a (engl. Positive and Negative Symptom Scale). Ispitanici i metode: U istraživanju je sudjelovalo 265 pacijenata (muškarci/žene: 140/125). Dob prve hospitalizacije u sklopu koje je postavljena dijagnoza shizofrenije uzeta je kao približna dob početka bolesti, a evaluacija PANSS psihopatologije provedena je u akutnoj fazi bolesti tijekom posljednje hospitalizacije. Pacijenti su podijeljeni u skupinu pušača, koji puše najmanje jednu cigaretu dnevno u periodu duljem od godine dana, i skupinu nepušača, koji nikada tijekom života nisu pušili. Rezultati: Ovisnost o nikotinu, pronađena u otprilike dvije trećine pacijenata (muškarci: 70,7 %, žene: 62,4 %) dvostruko je češće zastupljena u odnosu na opću hrvatsku populaciju. Vrijednosti simptoma PANSS psihopatologije nisu se znatnije razlikovale između pušača i nepušača, niti kod pacijenata, niti kod pacijentica (P > 0,05), dok je dob prve hospitalizacije pokazala značajnu povezanost s ovisnosti o nikotinu isključivo u pacijenata. Uočeno je da muškarci koji puše obolijevaju značajno ranije u odnosu na muškarce nepušače (25,3 ± 6,8 vs. 28,8 ± 9,3; F = 5,15, P = 0,025). Pušenje pridonosi dobi prve hospitalizacije u muških pacijenata s približno 4 % (β = -0,21; promjena multiplog R2 = 0,04; P = 0,024). Zaključak: Ovisnost o nikotinu pridonosi u manjoj mjeri ranijoj pojavi bolesti u muškaraca, ali nije povezana s težinom simptoma ocjenske ljestvice PANSS-a niti u pacijenata niti u pacijentica.
Ključne riječi
dob nastupa bolesti; ovisnost o nikotinu; pušenje; shizofrenija
Hrčak ID:
158515
URI
Datum izdavanja:
1.6.2016.
Posjeta: 2.944 *