Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Novi trendovi u proizvodnji sadnog materijala autohtonih sorata vinove loze u Hrvatskoj

Željko Andabaka ; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo
Domagoj Stupić ; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo
Zvjezdana Marković ; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo
Darko Preiner ; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo


Puni tekst: hrvatski pdf 908 Kb

str. 46-56

preuzimanja: 739

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 908 Kb

str. 56-56

preuzimanja: 276

citiraj


Sažetak

U Hrvatskoj, kao i u svim mediteranskim zemljama, već se stoljećima njeguje tradicija proizvodnje grožđa i vina. Čitav niz geografskih i klimatskih osobitosti, ali i povijesno društvenih okolnosti, uvjetovale su da se tijekom stoljeća na malome teritoriju pojavi velika raznolikost sortimenta vinove loze.
U 19. stoljeću pojavom filoksere i kriptogenih bolesti te gospodarsko-ekonomskih neprilika dolazi do masovnog napuštanja tradicionalnog načina vinogradarenja te izumiranja brojnih sorata vinove loze. Znanstveni projekt „Ampelografska i genetička evaluacija autohtonih sorata vinove loze“ kao i niz stručnih projekata na Agronomskom fakultetu u Zagrebu pokrenuti su s ciljem detaljne evaluacije preostalog sortimenta vinove loze u Republici Hrvatskoj i njegove revitalizacije. U isto vrijeme aktivnom državnom politikom povećanja proizvodnih površina pod trajnim nasadima učinjeni su veliki koraci u procesu gospodarske revitalizacije određenog broja autohtonih sorata. Proizvodnja sadnog materijala vinove loze u razdoblju od 2004. godine do 2010. godine bilježi kontinuirani rast, a svoj vrhunac doživljava 2006. i 2007. godine. Povećanje proizvodnje vidljivo je i kod autohtonih sorata - kako po ukupnoj količini tako i po povećanju broja sorata.
U proizvodnji cjepova auohtonog sortimenta najveći udio zauzimaju tradicionalno najpopularnije sorte kao što su Plavac mali i Malvazija istarska, ali slijede ih i sorte Debit, Plavina, Babić, Maraština, Pošip, Žlahtina te neke druge sorte poput Crljenka kaštelanskog i Malvasije dubrovačke. Početak proizvodnje sadnog materijala određenog dijela autohonih sorata možemo povezati s rezultatima ranije navedenih projekata. Te činjenice govore o sve većoj popularnosti, ali i važnosti autohtonih sorata na hrvatskom vinskom tržištu, što svakako pridonosi reputaciji Hrvatske kao mediteranske zemlje vrlo bogate vinogradarske i vinarske kulture te očuvanih biljnih resursa.

Ključne riječi

vinova loza; autohtoni sortiment; revitalizacija; proizvodnja cjepova

Hrčak ID:

163276

URI

https://hrcak.srce.hr/163276

Datum izdavanja:

4.3.2011.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.994 *