Kineziologija, Vol. 39. No. 1., 2007.
Izvorni znanstveni članak
Izabrani problemi međunarodne terminologije znanosti o ljudskom kretanju
Włodzimierz Starosta
Wacław Petryński
Sažetak
Sažetak
Autori raspravljaju o pitanjima terminologije znanosti o ljudskom kretanju i ističu činjenicu da je područje terminologije (zajedno s područjem istraživanja, predmetom istraživanja, metodama i metodologijom) temeljna epistemološka pretpostavka svake znanstvene discipline. Čini se nemogućim graditi apstraktne modele stvarnosti, što je temeljna zadaća znanosti, bez ispravne terminologije, zbog toga što su riječi glavni građevni materijal za teorijske modele. I tu je korijen ogromnoj odgovornosti za izbjegavanje nejasnih riječi i uspostavljanje jednoznačne terminologije, koju odgovornost moraju preuzeti znanstvenici, danas osobito oni engleskoga govornog područja zbog toga što je engleski jezik najčešće rabljeni jezik suvremene znanosti. Nažalost, čini se kako znanstvenici nisu uvijek dovoljno svjesni toga problema, pa se kao posljedica javlja nedosljedna i nejasna uporaba nekih termina u znanosti o ljudskom kretanju. Taj fenomen postaje osobito opasan u prijevodima s jednog jezika u drugi zato što netočna, nejasna uporaba termina postaje još nejasnijom u postupku prevođenja. Stoga autori u svome članku razlikuju dvije vrste lingvističkih problema – unutarjezične i međujezične probleme.
U radu su predstavljeni neki primjeri očito nedosljedne uporabe temeljnih termina znanosti o kretanju. Autori raspravljaju o pojmovima tjelesne (motoričke) učinkovitosti (physical efficiency), izdržljivosti (endurance) i otpornosti na vježbanje/umor (exercise tolerance). Prvo navode definicije drugih autora i pokazuju njihovu očitu nekonzistentnost. Čini se da glavni izvor nedosljednosti leži u tome da se svaki pojam promatra odvojeno od drugih pojmova, dok svi oni, u stvari, čine koherentan sustav. Stoga autori prvo pokazuju uzajamnu ovisnost svih navedenih pojmova i okreću se temeljnim fizikalnim izvorima da bi ispravno opisali termine i izgradili njihove koherentne sustave. Uzme li se u obzir sve rečeno, tada se dolazi do spoznaje da bi se taj sustav trebao sastojati od četiri pojma: tjelesne (motoričke) učinkovitosti (physical efficiency), izdržljivosti (endurance), otpornosti na vježbanje/umor (exercise tolerance) te otpornosti na umor nakon vježbanja1(post-exercise tolerance). Ta četiri pojma tvore logičan sustav koji odgovara temeljnim zakonima fizike i koji je čvrsto ukorijenjen u biološkoj realnosti. Osobito je ilustrativan fenomen superkompenzacije koji je temelj svakom treningu, i sportskom i rekreacijskom.
Nadalje autori raspravljaju o pojmu sile (force) i svim mogućim njenim inačicama koje se rabe u znanosti o ljudskom kretanju. U fizici je sila aksiom, pa se može opisati jedino pomoću učinaka koje proizvodi u okolišu. Najpopularniji opis sile dao je Newton u drugom zakonu mehanike koji pokazuje odnos sile, mase i akceleracije. Postoje, međutim, i drugi opisi sile (primjerice, Hookov zakon). No, kruto inzistiranje na tome da se u svakoj situaciji pojam sile poveže s masom i ubrzanjem (akceleracijom) ponekad može biti paradoksalno. Čini se kako pojmovi posmična sila (shear force), brza sila (fast force) i dugotrajna sila ili sila izdržljivosti (endurance force)2, koji su potpuno uobičajeni u znanosti o ljudskom kretanju, nemaju svoje korijene u fizici. Također nisu sasvim jasne ni granice između pojmova sila i jakost. S fizikalnoga stajališta osobito su dvojbeni pojmovi eksplozivna jakost, statička jakost, dinamička jakost ili startna jakost3 S fizikalnoga stajališta neki od navedenih termina uopće ne označavaju silu. Autori sugeriraju dvije definicije sile koje bi mogle biti korisne u znanosti o ljudskom kretanju i koje su kongruentne s općim fizikalnim zakonima; prvi opis označava silu kao fizikalnu veličinu, a drugi opis označava mišićnu silu, tj. jakost kao motoričku sposobnost.
Nakon toga se autori osvrću na paradigmu vrijeme reakcije i ukazuju na semantičke i logičke nedosljednosti u modelu (razlika između vremena reakcije i vremena odgovora). Sugeriraju konzistentan model obrasca senzomotornog odgovora.
Nakon rasprave o navedenim problemima, autori predlažu točnije definicije nekih uobičajeno korištenih termina. Ukazuju i na potrebu da se izradi međunarodni enciklopedijski rječnik znanosti o ljudskom kretanju.
____________________________________________________
1 sposobnosti oporavka (op. prev.)
2 U zagrebačkom kineziološkom krugu ti se termini ne koriste (op. prev.).
3 U zagrebačkom kineziološkom krugu za te se pojmove rabe termini: eksplozivna snaga, statička snaga, repetitivna snaga i brzinska snaga (op. prev.).
Ključne riječi
znanost o ljudskom kretanju; terminologija; energetske sposobnosti; motorička pripremljenost; izdržljivost; tolerancija na vježbanje; sila; vrijeme reakcije; prijevod
Hrčak ID:
15883
URI
Datum izdavanja:
10.7.2007.
Posjeta: 3.288 *