Izvorni znanstveni članak
Marko Antun de Dominis vs. Faust Vrančić: od Logike (1608) do Nove logike (1616)
Ivica Martinović
; Dubrovnik, Hrvatska
Sažetak
U izdanje svoje Nove logike (1616) uključio je Faust Vrančić osobit dodatak »Contra logicam R. D. Episcopi C[h]anadiensis ab amico amice observata«, koji sadržava prigovore nadbiskupa »protiv logike biskupa čanadskoga zapažene od prijatelja prijateljski«, ali i biskupove odgovore. Pisac je Logike biskup Faust Vrančić, a njezin je ocjenitelj nadbiskup Marko Antun de Dominis. Polazna je tema raspre između Rabljanina i Šibenčanina zamisao Fausta Vrančića da u okviru ‘male logike’ ponudi model kako logiku oblikovati njezinim vlastitim oruđima, ali de Dominisovi prigovori smještaju Vrančićev pokušaj u širi kontekst – propitujući ulogu logike u razvoju filozofije i znanosti u Galileievu dobu. Stoga je trebalo istražiti i povijesni i filozofski kontekst misaonog ‘nadigravanja’ između Vrančića i de Dominisa oko razumijevanja logike, metode, znanosti i filozofije u prvim dvama desetljećima 17. stoljeća. Tako je nastao ovaj prilog intelektualnoj biografiji Fausta Vrančića koji opisuje tri posljednja razdoblja u Vrančićevu životu: rimsko, barnabitsko i mletačko, dakle od početka 1604. godine do njegove smrti.
Glavninu ključnih obavijesti za razdoblje 1604‒1615. donosi Mrnavićev govor na pogrebu Fausta Vrančića. Što je osobito dragocjeno, Mrnavićevi se podatci slažu s kasnijim izvorima: s Kovačićevim inventarom Vrančićeve ostavštine pohranjene u knjižnici Széchényi i Boffitovim transkripcijama barnabitskih dokumenata iz 1608. godine; štoviše, ta se tri izvora uzajamno podupiru. Juraj Đureković i Hugo Horwitz idu Kovačićevim tragom, pri čem Đureković skriva svoj izvor, a Giuseppe Boffito, nažalost, ne poznaje Kovačićev inventar.
Za razdoblje do 1608. godine najvažnije je vrelo autobiografija Fausta Vrančića, zabilježena 15. ožujka 1608. i uključena u izvješće barnabita Giovannija Antonija Gabuzija o ispitu pristupnika Vrančića za barnabitski red, kojom se prije mene u istraživačke svrhe poslužio jedino povjesničar tehnike Umberto Forti. Vrančićeva autobiografija otkriva da je njegova Logika objavljena prije 15. ožujka 1608. kad je ta autobiografija u službene svrhe i zapisana. Objavljivanje Logike, i to bez crkvenoga dopuštenja, pripada razdoblju Vrančićeve barnabitske probacije, nakon koje se Šibenčanin uspio, ali samo nakratko, izboriti za svoj novi religiozni identitet – identitet redovnika barnabita.
Istražena vrela sklapaju nov mozaik o trima posljednjim razdobljima u životu Fausta Vrančića: rimsko razdoblje (1604‒1614) s izuzetkom barnabitskog novicijata; barnabitsko razdoblje (1608‒1609) i mletačko razdoblje (1614. ili 1615‒1617). Na temelju tako izgrađene mreže podataka bilo je moguće podastrijeti nove dokaze ili procjene za dataciju triju Vrančićevih djela iz logike.
Ključne riječi
Faust Vrančić / Faustus Verantius; Marko Antun de Dominis / Marcus Antonius de Dominis; Bernardino Petrella; Pedro da Fonseca; Francisco de Toledo; Ivan Tomko Mrnavić; Alberto Fortis; Martin Juraj Kovačić; Juraj Đureković; Vicenzo Miagostovich; Hugo Horwitz; Giuseppe Boffito; intelektualna biografija; logika
Hrčak ID:
178825
URI
Datum izdavanja:
29.3.2017.
Posjeta: 1.313 *