Skoči na glavni sadržaj

Stručni rad

VASKULITISI U DJEČJOJ DOBI: RETROSPEKTIVNA STUDIJA U RAZDOBLJU OD 2002. DO 2012. GODINE U KLINICI ZA PEDIJATRIJU KLINIČKOG BOLNIČKOG CENTRA ZAGREB

Marija Jelušić
Lucija Kostić
Marijan Frković
Maša Davidović
Ivan Malčić


Puni tekst: hrvatski pdf 539 Kb

preuzimanja: 305

citiraj


Sažetak

Cilj istraživanja bio je analizirati klinička obilježja, laboratorijske
nalaze, liječenje, tijek bolesti i ishod pojedinih oblika
vaskulitisa u djece. U istraživanje su bili uključeni svi bolesnici
u dobi do 18 godine života kojima je u razdoblju od
2002. do 2012. godine u Klinici za pedijatriju KBC-a Zagreb
utvrđena dijagnoza vaskulitisa prema kriterijima EULAR/
PRES/PRINTO. Vaskulitis je dijagnosticiran u 180 djece, 101
djevojčice i 79 dječaka, u dobi 7,19±3,7 godina. Prosječno
vrijeme praćenja bolesnika bilo je 5,58±3,28 godina. Henoch-
Schönleinova purpura (HSP) dijagnosticirana je u 155
bolesnika (86 %), nodozni poliarteritis (PAN) u 6 (3,3 %),
izolirani kutani leukocitoklastični vaskulitis u 5 (2,8 %), Takayasuov
arteritis (TA) u dva (1,1 %), Kawasakijeva bolest
(KB) u dva (1,1 %), hipokomplementarni urtikarijski vaskulitis
u jednog (0,5 %) te drugi vaskulitisi u 10 (5,5 %) bolesnika
(vaskulitisi povezani sa sistemnim bolestima veziva u sedam
i neklasifi cirani u tri bolesnika). U svih bolesnika upalni
laboratorijski parameteri (C-reaktivni protein, sedimentacija eritrocita) bili su povišeni. Antineutrofi lna citoplazmatska
protutijela (ANCA) bila su pozitivna u samo jednog bolesnika
s mikroskopskim poliarteritisom. Potporne mjere liječenja
u obliku nesteroidnih protuupalnih lijekova bili su način
liječenja u većine bolesnika, dok su bolesnici sa zahvaćenim
bubrežnim i gastrointestinalnim sustavom tretirani glukokortikoidima
i/ili imunosupresivima. U bolesnika s najtežim
simptomima primijenjena je i biološka terapija (anti-CD20,
rituksimab). Tijekom praćenja umrlo je jedno dijete (0,56%)
oboljelo od mikroskopskog poliarteritisa radi zatajenja bubrega.
Četrdeset bolesnika (22,6%) je imalo jedan relaps, a
šest (3,4%) dva relapsa bolesti. Zaključno, primijetili smo
neke razlike u naših bolesnika u odnosu na literaturne podatke,
poput niže učestalosti povišenih vrijednosti antistreptolizinskog
O titra u bolesnika s HSP-om te veće učestalosti
PAN-a u ženskog spola, dok se ostala klinička obilježja, laboratorijski
nalazi, liječenje i ishod nisu razlikovali.

Ključne riječi

vaskulitis; klasifi kacija; liječenje; ishod; djeca

Hrčak ID:

182719

URI

https://hrcak.srce.hr/182719

Datum izdavanja:

9.11.2015.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 879 *