Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Alergija kod industrijskih radnika

Ilija Đuričić ; Institut za fiziologiju rada Srpske akademije nauka Beograd
Vladimir Spoujitch ; Institut za fiziologiju rada Srpske akademije nauka Beograd


Puni tekst: francuski pdf 5.116 Kb

str. 325-347

preuzimanja: 352

citiraj


Sažetak

Institut za fiziologiju rada Srpske akademije nauka ispitivao je alergična reaktivna svojstva kod radnika u tvornicama svile, tkanina, stakla, u rudniku azbesta i kod stanovnika nekih mjesta i sela. Na osnovu postignutih rezultata autori su došli do nekih zaključaka, koji se mogu rezimirati ovako:
1. Pored urođene dispozicije organizma prema alergiziranju i obilja alergena prisutnih na radnim mjestima, glavnu ulogu u alergiziranju radnika igraju t. zv. »favorizirajući faktori«. U te faktore pripada sve. što dovodi do funkcionalnih promjena ili do oštećenja epitela kože ili sluzokoža i time olakšava prodiranje alergena u organizam radnika, slabeći njegovu prirodnu zaštitnu sposobnost, odnosno otvarajući vrata« za prodiranje alergena. Najviše tih »favorizirajućih faktora« nalazi se na radnim mjestima s rđavim higijensko-tehničkim uvjetima rada (plinovi u atmosferi, visoka temperatura u radnim prostorijama, nagle promjene u temperaturi, rđava ventilacija, velika vlažnost zraka, rad s toplom vodom ili s kemikalijama, koje oštećuju epitel kože ili sluzokoža, i dr.
2. I sam proces rada, na pr. u rudniku azbesta, ako uvjetuje dugotrajnije i jače izlaganje pojedinih organa nepovoljnim utjecajima, može dovesti do njihova oštećivanja, a s tim i do lakšeg prodiranja alergena kroz njihov epitel, pa prema tome i do bržeg senzibiliziranja radnika.
3. Nepovoljni klimatski uvjeti mjesta, u kojem radnici žive, i nehigijenski način njihova života povećavaju sklonost radnika prema alergičnom senzibiliziranju »otvarajući vrata« za prodiranje alergena i na radnim mjestima, na kojima su inače povoljni higijensko-tehnički uvjeti rada.
4. »Favorizirajući faktori« ne samo što olakšavaju prodiranje alergena u organizam radnika, već i utječu na tkivo šoka, čineći ga osjetljivim na kontakt alergen-reagin.
5. Procenti osoba s alergičnim manifestacijama ne idu uvijek paralelno s procentima senzibiliziranih osoba. Kod 379 ispitanih osoba različitih profesija utvrđeno je, da su u velikom procentu (14-34,3%) bili senzibilizirani, ali nisu uopće imali znakove alergičnih manifestacija, jer nije bilo faktora, koji bi favorizirali njihov razvitak.
6. Za borbu protiv alergije kod industrijskih radnika autori ističu tri osnovna. principa: 1. borbu protiv obilja alergena na radnim mjestima i u domovima radnika, 2. sprečavanje »otvaranja vrata« za prodiranje alergena i 3. »zatvaranje vrata« za prodiranje alergena, ukoliko se ne može spriječiti, da ona budu »otvorena«.

Ključne riječi

Hrčak ID:

187072

URI

https://hrcak.srce.hr/187072

Datum izdavanja:

15.9.1953.

Podaci na drugim jezicima: francuski

Posjeta: 1.197 *