Izvorni znanstveni članak
Ograničava li rigidno radno zakonodavstvo izglede za zapošljavanje? Primjer Slovenije
Polona Domadenik
Puni tekst: hrvatski pdf 90 Kb
str. 28-49
preuzimanja: 460
citiraj
APA 6th Edition
Domadenik, P. (2007). Ograničava li rigidno radno zakonodavstvo izglede za zapošljavanje? Primjer Slovenije. Privredna kretanja i ekonomska politika, 17 (110), 28-49. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/index.php/18344
MLA 8th Edition
Domadenik, Polona. "Ograničava li rigidno radno zakonodavstvo izglede za zapošljavanje? Primjer Slovenije." Privredna kretanja i ekonomska politika, vol. 17, br. 110, 2007, str. 28-49. https://hrcak.srce.hr/index.php/18344. Citirano 21.11.2024.
Chicago 17th Edition
Domadenik, Polona. "Ograničava li rigidno radno zakonodavstvo izglede za zapošljavanje? Primjer Slovenije." Privredna kretanja i ekonomska politika 17, br. 110 (2007): 28-49. https://hrcak.srce.hr/index.php/18344
Harvard
Domadenik, P. (2007). 'Ograničava li rigidno radno zakonodavstvo izglede za zapošljavanje? Primjer Slovenije', Privredna kretanja i ekonomska politika, 17(110), str. 28-49. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/index.php/18344 (Datum pristupa: 21.11.2024.)
Vancouver
Domadenik P. Ograničava li rigidno radno zakonodavstvo izglede za zapošljavanje? Primjer Slovenije. Privredna kretanja i ekonomska politika [Internet]. 2007 [pristupljeno 21.11.2024.];17(110):28-49. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/index.php/18344
IEEE
P. Domadenik, "Ograničava li rigidno radno zakonodavstvo izglede za zapošljavanje? Primjer Slovenije", Privredna kretanja i ekonomska politika, vol.17, br. 110, str. 28-49, 2007. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/index.php/18344. [Citirano: 21.11.2024.]
Puni tekst: engleski pdf 254 Kb
str. 28-49
preuzimanja: 504
citiraj
APA 6th Edition
Domadenik, P. (2007). Ograničava li rigidno radno zakonodavstvo izglede za zapošljavanje? Primjer Slovenije. Privredna kretanja i ekonomska politika, 17 (110), 28-49. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/index.php/18344
MLA 8th Edition
Domadenik, Polona. "Ograničava li rigidno radno zakonodavstvo izglede za zapošljavanje? Primjer Slovenije." Privredna kretanja i ekonomska politika, vol. 17, br. 110, 2007, str. 28-49. https://hrcak.srce.hr/index.php/18344. Citirano 21.11.2024.
Chicago 17th Edition
Domadenik, Polona. "Ograničava li rigidno radno zakonodavstvo izglede za zapošljavanje? Primjer Slovenije." Privredna kretanja i ekonomska politika 17, br. 110 (2007): 28-49. https://hrcak.srce.hr/index.php/18344
Harvard
Domadenik, P. (2007). 'Ograničava li rigidno radno zakonodavstvo izglede za zapošljavanje? Primjer Slovenije', Privredna kretanja i ekonomska politika, 17(110), str. 28-49. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/index.php/18344 (Datum pristupa: 21.11.2024.)
Vancouver
Domadenik P. Ograničava li rigidno radno zakonodavstvo izglede za zapošljavanje? Primjer Slovenije. Privredna kretanja i ekonomska politika [Internet]. 2007 [pristupljeno 21.11.2024.];17(110):28-49. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/index.php/18344
IEEE
P. Domadenik, "Ograničava li rigidno radno zakonodavstvo izglede za zapošljavanje? Primjer Slovenije", Privredna kretanja i ekonomska politika, vol.17, br. 110, str. 28-49, 2007. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/index.php/18344. [Citirano: 21.11.2024.]
Sažetak
U radu se koristi model sparivanja s nepovoljnim izborom kako bi se objasnila veza između radnog zakonodavstva i vjerojatnosti prijelaza iz statusa neaktivnosti ili nezaposlenosti u status zaposlenosti. U zemljama koje zakonski osiguravaju visoku zaštitu zaposlenih, zapošljavanje lošeg radnika poduzećima donosi veći trošak, pa se prednost daje već zaposlenim radnicima u odnosu na nezaposlene. Koristeći podatke slovenske Ankete o radnoj snazi za razdoblje 1997.-2002., u ovom se radu pokazuje da visoki troškovi otpuštanja radnika, koji su posljedica nepovoljnog izbora i rigidnog zakonodavstva, uvode određene distorzije na tržište rada, pri čemu one nisu jednake za sve grupe potencijalnih ili sadašnjih zaposlenika. Najveća je vjerojatnost prijelaza iz statusa neaktivnosti ili nezaposlenosti u status zaposlenosti, odnosno vjerojatnost promjene poslodavca kod grupe od 20-29 godina starosti. U 2002. godini je takva vjerojatnost značajno porasla u slučaju visokoobrazovanih osoba. Vjerojatnost da mladi koji su u trenutku provođenja ankete bili oženjeni/udani unaprijede svoj status na tržištu rada značajno je smanjena. Rezultati analize potvrđuju i samodiskriminaciju nezaposlenih koji primaju naknadu za nezaposlenost.
Ključne riječi
model sparivanja s nepovoljnim izborom; tržište rada; Slovenija
Hrčak ID:
18344
URI
https://hrcak.srce.hr/18344
Datum izdavanja:
15.4.2007.
Podaci na drugim jezicima:
engleski
Posjeta: 2.234
*
