1. UVOD
Klima je jedan od važnih činitelja razvoja turizma zato što značajno djeluje na turistička kretanja(Day et al., 2013:51) . To dokazuju i brojna tržišna istraživanja koja govore da turisti daju visoke ocjene destinacijama s povoljnim klimatskim uvjetima. Isto tako, na ljestvici važnosti za donošenje odluke o odabiru turističke destinacije, klimatski uvjeti jedan su od važnijih činitelja(Hitrec, 1993:553) . Zbog klime i klimatskih promjena neke od najljepših turističkih destinacija mogle bi izgubiti svoju atraktivnost, dok bi se druge mogle uspješno pozicionirati na svjetskom turističkom tržištu. To je polazni razlog potrebe da se posveti iznimna pažnja izučavanju međuodnosa klime i turizma. U cijeloj Europi turizam ima obilježje visoke sezonalnosti, pa tako i u Republici Hrvatskoj. Visoka sezona bilježi se u ljetnim mjesecima (lipanj - rujan), a niska sezona u ostalim dijelovima godine, osim razdoblja oko Božića i Nove godine. Klima je veoma važna za većinu oblika turizma koji se vežu na ljetnu i zimsku sezonu, a ključni faktor prilikom donošenja odluke o željenoj turističkoj destinaciji je pitanje kakvo je vrijeme u mjestu prebivališta turista.
Institut za turizam periodično analizira stavove turista o različitim temama. Tako se u publikaciji„Tomas ljeto 2007. i2010., Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj“ 4 , analiziraju odgovori u kojima klima ima veoma važnu ulogu prilikom donošenja odluke o izboru destinacije kod inozemnih turista koji borave u Republici Hrvatskoj. Tako ukupno oko 75 % ispitanika klimu smatra prvim činiteljem prilikom izbora destinacije.
| Elementi ponude | Prvi posjet 2007. 2010. | Drugi posjet 2007. | 3 do 5 posjeta 2007. | 6 i više posjeta 2007. | |
|---|---|---|---|---|---|
| Klima | 72,6 | - | 73,4 | 76,4 | 77,2 |
| Ljepota krajolika | 72,4 | 70,8 | 73,0 | 74,3 | 76,6 |
| Ekološka očuvanost | 60,0 | 56,0 | 60,3 | 64,2 | 60,1 |
Izvor: Institut za turizam, 2008:54 i2011:55
Prema rezultatima istog istraživanja sve veći broj ispitanika koji dolaze drugi i više puta u Hrvatsku ocjenjuje klimu i ljepotu krajolika sve važnijim činiteljima za ponovni dolazak.
Prilikom analiziranja klimatskih uvjeta u određenoj destinaciji ili regiji potrebno je uzeti u razmatranje i informacije o temperaturi za koju turisti smatraju da je optimalna. Međutim, ne postoje saznanja što je za turiste „prevruće“, odnosno, postoje limitirane informacije što turisti definiraju kao „optimalnu temperaturu“. Postoje indikacije da su dolje označene destinacije sada blizu optimalne razine u srpnju i kolovozu.
Izvor:World Tourism Organization and United Nations Environmnet Programme, 2008:106
Kada se ovo istraživanje poveže s važnim turističkim destinacijama u Republici Hrvatskoj može se vidjeti da je u razdoblju od 1961. do 1990. zabilježena srednja maksimalna dnevna temperatura: Dubrovnik u srpnju 27,9 °C, a u kolovozu 27,9 °C, Rovinj u srpnju i kolovozu 28 °C, Zadar u srpnju 27,8 °C dok je u kolovozu iznosila 27,5 °C(Državni hidrometeorološki zavod, 2008:51) . U Republici Hrvatskoj još nije učinjeno istraživanje o „optimalnoj temperaturi“, tako da se može povlačiti paralela samo s ovim istraživanjem. No važno je naglasiti da percepcija o „optimalnoj temperaturi“ ovisi i iz koje zemlje turist dolazi(Lise, Tol, 2002:440) . No, na ukupna turistička kretanja ne djeluje samo temperatura, već i ostali elementi klime, poput naoblake, insolacije, količine padalina, količine snježnog pokrivača i dr. Ako se npr. gleda ukupan turistički promet na priobalnom dijelu, on je svake godine sve veći i za sada se ne iskazuju negativni utjecaji bilo kakvih promjena. Ako bi se promatrale pojedine destinacije, moguće bi bilo uočiti nedostatak turista u kišnom razdoblju. Sveukupno, takva specifična istraživanja (niti na nivou destinacija) u Republici Hrvatskoj nisu provedena.
Prilikom planiranja turizma svakako je potrebno uzeti u obzir planirane klimatske promjene. Procjenu mogućih klimatskih promjena u Hrvatskoj za razdoblje od 2011. do 2040. izradio je Državni hidrometeorološki zavod Republike Hrvatske(Šesto nacionalno izvješće Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime, 2013:30) . Učinci promjene klime u razdoblju od 2041. do 2070. učinjeni su u sklopu projekta „Strategija prilagodbe klimatskim promjenama“ te se ukazuje na sljedeće učinke i promjene.
Ove promjene donijet će i do mijenjanja nekih drugih elemenata. Tako će npr. povećanje temperature uzrokovati povećanje temperature mora, a slijedom toga jedna od posljedica bit će podizanje njegove razine(Izvještaj o procijenjenim utjecajima i ranjivosti na klimatske promjene po pojedinim sektorima, 2017:108) . Zemlje Mediterana glavni su konkurenti hrvatskom turizmu, a slična klimatska kretanja bilježit će se i u tim zemljama. Tako će prema klimatskim modelima temperatura na tom području rasti do 4 °C, a razina mora na obalnom dijelu Mediterana može rasti i do 1 m do 2100. godine(Climate Change and Tourism - Responding to Global Challenges, 2008:54) . Kao posljedica toga, područja s niskom nadmorskom visinom bit će ugrožena, a rijeke i obalni vodonosnici mogu postati slani(Karas, 2006:12). Osim toga, problemi s dostupnošću vode i hrane, raznovrsnošću ekosustava, zdravlja turista i domaćeg stanovništva i sl., neće se vezivati samo uz turizam već i uz cjelokupno gospodarstvo određene zemlje.
Problem ovog istraživanja predstavlja nedovoljna istraženost utjecaja klimatskih promjena na turizam u Republici Hrvatskoj. Gradovi uzeti u obzir prilikom istraživanja su Split, Dubrovnik i Zagreb. Split i Dubrovnik su uzeti kao primjer zato što pripadaju priobalnom području s najjače razvijenim sezonalnim turizmom, dok je Zagreb grad s cjelogodišnjom posjećenosti. Stoga se može reći da su posebni ciljevi ovog empirijskog istraživanja:
mjerenje utjecaja temperature zraka na broj noćenja u Splitu,
mjerenje utjecaja temperature zraka na broj noćenja u Dubrovniku
mjerenje utjecaja temperature zraka na broj noćenja u Zagrebu.
Na temelju prethodno definiranog problema istraživanja nameće se potreba za definiranjem hipoteza, te su slijedom toga one:
Hipoteza H1 - Temperature zraka pozitivno i značajno utječu na broj noćenja u Splitu
Hipoteza H2 - Temperature zraka pozitivno i značajno utječu na broj noćenja u Dubrovniku
Hipoteza H3 - Temperature zraka pozitivno i značajno utječu na broj noćenja u Zagrebu.
Rad je strukturiran tako da nakon uvoda slijedi poziv na recentnu literaturu koja se bavi ovom tematikom, zatim se objašnjava korištena metodologija kojom se provelo istraživanje. Nakon toga se objašnjavaju dobiveni rezultati istraživanja te daje kratak zaključak.
2. PREGLED LITERATURE
Interes za klimatske promjene povećava se posljednjih godina, posebice nakon održavanja konferencije o klimatskim promjenama koju su organizirali Ujedinjeni narodi u Kopenhagenu u prosincu 2009. godine(Scott, Becken, 2010:290) . Postoji velik broj istraživanja koja se bave utjecajem klimatskih promjena na turizam, pa su tako pojedini autori istraživali utjecaj klimatskih promjena na turističku potražnju baziranu na projekcijama promjene klime koje je učinio IPCC (Intergovermental Panel of Climate Change)(Hindley, Font, 2017:1690;Hall et al., 2015:353;Köberlet al., 2015:1045;Amelung et al., 2007:290;Scott et al.,2007:573) i to na: globalnoj razini, razini država, destinacija poput obalnih područja, otoka ili destinacija za skijanje (Hoogendoorn et al., 2016:65;Wyss et al., 2015:915;Dawson, Scott, 2007:560).
Turizam svojim djelovanjem (transportom, smještajem i ostalim aktivnostima) ispušta u atmosferu stakleničke plinove i na taj način uzrokuje klimatske promjene. UNWTO I UNEP napravili su projekciju za 2005. godinu u kojoj su izračunali da je ukupan doprinos globalnog turizma klimatskim promjenama značajan te da iznosi 5 % u ukupnim emisijama CO2(Scott, Becken, 2010:291) . U tom udjelu transport ima glavnu ulogu, a posebice zračni prijevoz čiji doprinos iznosi 40 % turističkih emisija(Dickinson et al., 2013:510) . Očekuje se da će emisije stakleničkih plinova uzrokovane ovim sektorom u budućnosti rasti iz nekoliko razloga: porast broja ljudi koji putuju (zbog odmora, poslova, obrazovanja, zdravstvenih usluga i sl.), porast dohotka i omogućavanja većem broju ljudi da putuje, kao i povećanja putovanja u daleke krajeve(Gössling et al., 2013:530) . Stoga je u sektoru turizma potrebno učiniti mnoštvo aktivnosti kako bi se smanjili staklenički plinovi i umanjili negativni efekti na promjenu klime(Shani, Arad, 2014:84).
Turizam ovisi o povoljnoj klimi, očuvanom okolišu te bogatstvu flore i faune(Buckley,2011:400;Müller, Weber, 2008:60) . Klimatski elementi poput temperature, broja sunčanih sati i kišnog razdoblja jednim dijelom određuju međunarodne turističke tijekove unutar Europe(Joop et al.,2015:310) . Klimatske promjene utječu na brojne ključne faktore važne za turizam(Scott, Lemieux, 2010: 147;Kozak et al., 2008:85;Hamilton, Tol, 2007:165). Može se reći da je turizam potencijalna žrtva, ali isto tako i da pridonosi klimatskim promjenama(Han et al., 2016:10) . Podizanje razine mora, prilagođavanje ekosustava, promjene u vodnom sustavu na Zemlji, razni utjecaji na zdravlje te pojačani ekstremni vremenski događaji djelovat će između ostalog i na turizam ne samo u smislu smanjenja komfora već i umanjenja sigurnosti(Michailidou et al., 2016:2) . Turizam je izuzetno osjetljiv na promjenu klime te može pretrpjeti mnoge negativne ili pozitivne učinke(Jopp et al., 2013:145;Wong et al.,2013:53;Schliephack, Dickinskon, 2017:182) . No, potrebno je naglasiti da klimatske promjene neće djelovati isto na sve destinacije te slijedom toga i na ekonomske učinke ostvarene od turizma. Turizam mora učiniti određene mjere prilagodbe kako bi potaknuo pozitivne, a umanjio negativne efekte koje će klimatske promjene donijeti.
3. METODOLOGIJA
U ovom istraživanju podatci su analizirani regresijskim modelom, odnosno, korištena je regresijska eksponencijalna analiza s ciljem utvrđivanja učinka nezavisne varijable (prosječna mjesečna temperatura zraka u razdoblju od 2012. do 2016.) na zavisnu varijablu (prosječni mjesečni broj ostvarenih noćenja gostiju u razdoblju od 2012. do 2016.). Ova metoda koristi se zato što podatci nisu linearni i distribucije rezultata odstupaju od normalnih. Temperatura kao jedan od elemenata klime značajno utječe na promjene u cjelokupnom klimatskom procesu te se zbog toga smatra jednim od važnijih elemenata koji se mora proučavati u cilju izučavanja turističkih kretanja. Ovu tvrdnju podupiru procjene Međuvladinog panela o klimatskim promjenama koje velikim dijelom govore o porastu temperatura kao pokazatelju klimatskih promjena. Tako se navodi da je sveukupna posljedica ljudskih aktivnosti na globalnoj razini od 1750. do danas dovela do zatopljenja. U prošlom stoljeću prosječna temperatura zraka narasla je za 0,7 °C, a prema sadašnjim procjenama u sljedeća dva desetljeća očekuje se porast temperature za oko 0,2 °C po desetljeću, ako emisije stakleničkih plinova nastave rasti trenutačnim tempom. Kompjutorskim modelima procijenjen je prosječni porast globalne temperature od 1,8 do 4 °C do 2100. godine(Šesto nacionalno izvješće Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji UN-a o promjeni klime, 2013.) . No, važno je naglasiti da osim temperature na klimatska kretanja djeluju i drugi klimatski elementi, ali, naravno i drugi elementi koji se ne odnose na klimu. S druge strane, broj noćenja se uzima kao relevantni pokazatelj turističkih kretanja u određenoj destinaciji.
Kako bi se dokazala veza između dimenzija provedena je regresijska analiza na temelju predloženog konceptualnog modela čiji prikaz slijedi u nastavku.
Da bi se utvrdila povezanost između temperature i broja gostiju stavljeno je u korelaciju 60 podataka, odnosno analizirala se prosječna mjesečna temperatura od 1./2012. do 12./2016. godine za grad Zagreb, Split i Dubrovnik i prosječni mjesečni broj turista u istom razdoblju i za iste gradove. Za potrebe istraživanja korišteni su primarni podaci prikupljeni iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), Državnog zavoda za statistiku (DZS) te s online stranice Weather Underground.
4. REZULTATI I ISTRAŽIVANJA
Model pokazuje vezu između temperature zraka u Splitu i broja noćenja; temperature zraka u Dubrovniku i broja noćenja i temperatura zraka u Zagrebu i broja noćenja. U nastavku slijede rezultati regresijske analize.
Izvor: Izrada autora
Rezultat regresijske analize razmatranog modela upućuje na zaključak da je riječ o statistički značajnom, tj. pouzdanom modelu
[TeX:] (p< 0,005)
Hipoteza H1- Temperatura zraka u Splitu pozitivno i značajno utječe na broj noćenja.
| Coefficient | Std. Error | t-ratio | p-value | ||
|---|---|---|---|---|---|
| const | -152193 | 25408,9 | -5,9897 | < 0,00001 | *** |
| temp_split | 13951,2 | 1359,75 | 10,2601 | < 0,00001 | *** |
Izvor: Izrada autora
Izvor: Izrada autora
Koeficijent determinacije (R2) iznosi 0.65, što znači da je uz pomoć prediktora temperatura zraka objašnjeno 65 % varijacije broja noćenja u tom gradu. Razina značajnosti dimenzije temperatura zraka (0,00) je manja od 0.05 razine značajnosti, što ukazuje da je regresijski model statistički značajan i da dimenzija temperature zraka pozitivno utječe na ukupni broj noćenja grada Splita. Iz vrijednosti standardiziranih beta koeficijenata i t-vrijednosti možemo zaključiti da temperatura zraka pridonosi broju noćenja (β = 13951,20; t = 10,26). Ako temperatura zraka poraste za jednu ocjenu, broj noćenja će u prosjeku porasti za 13951,20. Rezultati potvrđuju da temperatura zraka pozitivno i značajno utječe na broj noćenja.
Hipoteza H2 - Temperatura zraka u Dubrovniku pozitivno i značajno utječe na broj noćenja
| Coefficient | Std. Error | t-ratio | p-value | ||
|---|---|---|---|---|---|
| const | -282832 | 26322,5 | -10,7449 | < 0,00001 | *** |
| temp_dubrovnik | 2205,3 | 1529,45 | 21,0568 | < 0,00001 | *** |
Izvor: Izrada autora
Izvor: Izrada autora
Koeficijent determinacije (R2) iznosi 0.88, što znači da je uz pomoć prediktora temperature zraka objašnjeno 88 % varijacije broja noćenja. Razina značajnosti dimenzije temperature zraka (0,00) je manja od 0.05 razine značajnosti, što ukazuje da je regresijski model statistički značajan i da dimenzija temperature zraka u Dubrovniku pozitivno utječe na ukupni broj noćenja u Dubrovniku. Iz vrijednosti standardiziranih beta koeficijenata i t-vrijednosti možemo zaključiti da temperatura zraka pridonosi broju noćenja (β = 32205,3 ; t = 21,06;). Ako temperatura zraka poraste za jednu ocjenu, broj noćenja će u prosjeku porasti za 32205,3. Rezultati potvrđuju da temperatura zraka pozitivno i značajno utječe na broj noćenja u gradu Dubrovniku.
Hipoteza H3 - Temperatura zraka u Zagrebu pozitivno i značajno utječe na broj noćenja
| Coefficient | Std. Error | t-ratio | p-value | ||
|---|---|---|---|---|---|
| const | 80330,6 | 7617,59 | 10,5454 | <0,00001 | *** |
| temp_dubrovnik | 4734,41 | 542,066 | 8,7340 | <0,00001 | *** |
Izvor: Izrada autora
Izvor: Izrada autora
R2 iznosi 0.568, što znači da je uz pomoć prediktora temperature zraka objašnjeno 56,8 % varijacije broja noćenja u Zagrebu. Razina značajnosti dimenzije temperature zraka (0,00) je manja od 0.05 razine značajnosti, što ukazuje da je regresijski model statistički značajan i da dimenzija temperatura zraka pozitivno utječe na ukupni broj noćenja. Iz vrijednosti standardiziranih beta koeficijenata i t-vrijednosti možemo zaključiti da fizičko okruženje pridonosi zadovoljstvu gosta (β = 4734,41; t = 8,734). Ako temperatura zraka poraste za jednu ocjenu broj noćenja će u prosjeku porasti za 4734,41. Rezultati potvrđuju da temperatura zraka u Zagrebu pozitivno i značajno utječe na broj noćenja u tom istom gradu.
Regresijskom analizom utvrđeno je kako se sve postavljene hipoteze prihvaćaju, no valja napomenuti kako se tokom ovog istraživanja pokušala dokazati još jedna hipoteza: utjecaj oborina na broj noćenja. Ta hipoteza je, nažalost, morala biti izbačena jer nije bila značajna, odnosno, pokazalo se da oborine nemaju nikakvog utjecaja na broj noćenja tih gradova te iz tog razloga ona nije svrstana u glavno istraživanje.
| Predmet pomoćnog istraživanja | Beta | T-value | P-value | R2 |
|---|---|---|---|---|
| Oborine (mm) – noćenje (Split, 1. 2012. – 12. 2016.) | -718,92 | -2,926 | ,005 | 0,13 |
| Oborine (mm) – noćenje (Dubrovnik, 1. 2012. – 12. 2016.) | -814,69 | -2,648 | ,010 | 0,11 |
Izvor: Izrada autora
Kad se spomenu klimatske promjene i globalno zatopljenje većina ljudi pomisli na negativne učinke koji mogu imati razorne posljedice. U ovom slučaju istraživanje je dokazalo suprotno, a to je da zasada porast temperature i dalje pozitivno utječe na zemlje u razvoju, kao što je Hrvatska, a koje svoj razvitak temelje upravo na turizmu. No, ovo istraživanje potrebno je staviti u korelaciju s „optimalnom temperaturom“ i naglasiti da se nakon određene granice povećanja temperature više neće prikazivati pozitivna korelacija. Osim klimatskih elemenata na porast turističke potražnje za nekom zemljom utječe sama ponuda koja se nudi turistima, kao i drugi čimbenici koji su potencijalnim turistima važni. Zbog toga se istraživanja ne smiju zaustaviti samo na klimatskim promjenama već se trebaju provoditi u svim segmentima vezanim za turizam kako bi se mogli dalje razvijati i lakše prilagođavati promjenama koje se događaju.
5. ZAKLJUČAK
U današnjem svijetu postoje mnogobrojni izvještaji o klimatskim promjenama i o globalnom zatopljenju. Većina tih promjena ima negativan utjecaj na čovjeka, stoga ne začuđuje da upravo klimatske promjene predstavljaju jedan od glavnih problema današnjice. Do klimatskih promjena i globalnog zatopljenja dolazi i zbog prekomjernog ispuštanja ugljikovog dioksida u atmosferu te se na taj način pojačava učinak stakleničkih plinova na Zemlju. Istraživanja pokazuju da čovjek svojim ljudskim djelatnostima, u ukupnom udjelu emisija, sudjeluje sa samo 0,1%, ali i taj mali postotak je dovoljan kako bi se narušila prirodna ravnoteža Zemlje. Budući da se ne može promijeniti klima i izbjeći posljedice uzrokovane njezinim mijenjanjem, jedina opcija je da čovjek promijeni svoje ponašanje, odnosno da pokuša smanjiti i ublažiti svoj utjecaj na klimu. Klimatske promjene svoj utjecaj imaju na okoliš, gospodarski sektor ali i na društvo u cjelini. No, bez obzira na to, nekako se taj utjecaj najviše osjeti na turističkom sektoru. Turizam je klimatski osjetljiv ekonomski sektor, uzimajući u obzir da klimatske promjene utječu na brojne ključne faktore važne za turizam. Stoga klima igra važnu ulogu u izboru destinacije i vremena putovanja. Ovakve promjene u klimi imat će velik utjecaj na turističku ponudu i potražnju. To je zbog toga jer upravo o klimi ovisi kvaliteta i duljina sezone i turistička potrošnja. Ako se ne poduzmu mjere prilagodbe, za očekivati je kako će se sezonski mjeseci skratiti, što će rezultirati promjenom turističkih tijekova.
Iako se većinom spominju negativne posljedice kada se govori o klimatskim promjenama, istraživanje u radu je dokazalo suprotno, odnosno dokazalo je da zasada porast temperature pozitivno utječe na zemlje u razvoju, kao što je Hrvatska, a koje svoj razvitak jednim dijelom temelje upravo na turizmu. No potrebno je naglasiti i ograničenje „optimalne temperature“, što znači da nakon što se temperatura poveća na određenu razinu turistički tijekovi neće biti mogući (ako se ne poduzmu mjere prilagodbe). U Splitu, Dubrovniku i Zagrebu, u posljednjih pet godina zabilježen je stalni porast u broju noćenja kako su temperature s godinama rasle. Naravno, ne smije se zaboraviti da na porast turizma neke zemlje velik utjecaj ima i sama ponuda, turistička infrastruktura i ostali faktori koji se nude turistima. U cilju ublažavanja negativnih posljedica u Republici Hrvatskoj potrebno je već sada razvijati diverzificirani turistički proizvod. Naime, sadašnji dominantan oblik turizma, odmorišni, zbog klimatskih će promjena u jako toplim mjesecima (poput srpnja i kolovoza) izgubiti značaj na priobalnom dijelu Republike Hrvatske. Gostima koji putuju u tom razdoblju morat će se ponuditi novi proizvod na područjima koja će biti hladnija (poput Gorskog kotara) u cilju održavanja turističkog prometa. Zbog toplijih temperatura oblici turizma poput kulturno-povijesnog, kongresnog, nautičkog, ruralnog, ekoturizma imaju veliku šansu za budućni razvoj.