Arti musices, Vol. 49 No. 1, 2018.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.21857/yvjrdcqpvy
Kontakti Franza Liszta s hrvatskim glazbenicima i značajnicima
Vjera Katalinić
orcid.org/0000-0001-7230-7990
; Odsjek za povijest hrvatske glazbe HAZU, Zagreb, Hrvatska
Sara Ries
orcid.org/0000-0003-2506-0299
; Odsjek za povijest hrvatske glazbe HAZU, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Jedna od postaja Franza Liszta na »maloj europskoj turneji« bio je i koncert u Zagrebu 27. srpnja 1846. godine. Tom mu je prigodom svečano uručena povelja počasnog člana Hrvatskog glazbenog zavoda i izvedena je podoknica. Njegov se boravak prije svega pamti zahvaljujući interpretaciji Franje Ks. Kuhača u tekstu »Uspomene na dra. Franja Liszta« iz 1908, u kojem ukazuje na političku pozadinu Lisztova dolaska u Zagreb – poziv mađarona da se tim virtuoznim nastupom relativizira nacionalni uspjeh »prve hrvatske nacionalne opere« – Ljubavi i zlobe Vatroslava Lisinskog, izvedene u proljeće 1846. Međutim, izvještaj Heinricha Eduarda Josepha von Lannoya, glazbenika i Lisztova pratitelja na turneji, baca ponešto drugačije svjetlo na taj boravak i politički aspekt stavlja u drugi plan.
Liszt je tom zgodom nagovijestio svoj ponovni dolazak u Zagreb. Do toga, međutim, nikada nije došlo, ali literatura i neki novi izvori upućuju na razne prigode u kojima je Liszt dolazio u dodir s hrvatskim glazbenicima i istaknutim predstavnicima hrvatskog javnog i političkog života. Jedan od njih bio je i Denis Sermage, koji je Liszta na tom putu ugostio u svojemu dvorcu u Oroslavju.
I sam je Kuhač, prema vlastitim riječima, bio ponukan 1850-ih godina hodočastiti Lisztu u Weimar kako bi iskusio njegovu proslavljenu poduku (međutim, o tome je riječ u drugomu prilogu u okviru ovoga tematskog bloka). Liszt je, zatim, u Aachenu 1857. surađivao s Dragutinom (Carlom) Turányijem, pijanistom i skladateljem iz Osijeka, koji je ondje djelovao kao dirigent te jedan od suorganizatora Donjorajnskog glazbenog festivala na kojem je kao dirigent gostovao i Liszt. Gotovo 20 godina kasnije, za Lisztova boravka u Rimu, pijanist se 1876. divio virtuoznoj svirci mladoga Franje Krežme, koji je uz pratnju sestre Anke održao brojne koncerte u Italiji i u Rimu. Jedan od posrednika koji su Krežmu povezali s plemstvom u tom gradu bio je i đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer, koji je, kako upućuju izvori, dobro poznavao Liszta, ali se i dulje vrijeme dopisivao s princezom Carolyne Sayn-Wittgenstein. Osim toga, Liszt je u Rimu rado primao goste i pred njima se »producirao« na klaviru, o čemu svjedoči Ambroz Vranyczany ml. i dr.
U članku se predstavlja niz novih podataka, a neki se dosada poznati revidiraju i interpretiraju na drugačiji način.
Ključne riječi
Franz Liszt; Franjo Ksaver Kuhač; Dragutin/Carl von Turányi; Franjo Krežma; Sermage; Vranyczany; Buratti; Zagreb; Aachen; Rim; Budimpešta
Hrčak ID:
203862
URI
Datum izdavanja:
17.7.2018.
Posjeta: 2.270 *