Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.2478/aiht-2018-69-3160

Uklanjanje aflatoksina M1 iz mlijeka s autohtonim bakterijama mliječne kiseline centrifugiranjem i filtriranjem

Željka Kuharić ; Andrija Štampar Teaching Institute for Public Health1, Zagreb, Croatia
Željko Jakopović orcid.org/0000-0001-6448-484X ; University of Zagreb, Faculty of Food Technology and Biotechnology2, Zagreb, Croatia
Iva Čanak orcid.org/0000-0003-0973-138X ; University of Zagreb, Faculty of Food Technology and Biotechnology2, Zagreb, Croatia
Jadranka Frece ; University of Zagreb, Faculty of Food Technology and Biotechnology2, Zagreb, Croatia
Jasna Bošnir orcid.org/0000-0002-9877-2927 ; Andrija Štampar Teaching Institute for Public Health1, Zagreb, Croatia
Željka Pavlek ; Andrija Štampar Teaching Institute for Public Health1, Zagreb, Croatia
Martina Ivešić orcid.org/0000-0003-1405-6526 ; Andrija Štampar Teaching Institute for Public Health1, Zagreb, Croatia
Ksenija Markov orcid.org/0000-0001-9188-366X ; University of Zagreb, Faculty of Food Technology and Biotechnology2, Zagreb, Croatia

Sažetak

Kako bi se smanjila izloženost ljudi aflatoksinu M1 (AFM1), razina toga visokokancerogenoga mikotoksina u mlijeku, termički obrađenome mlijeku i drugim mliječnim prerađevinama ograničena je na <0,05 μg kg-1. Međutim, njegovo uklanjanje iz mliječnih prerađevina pravi je izazov za proizvođače mlijeka, jer komercijalni aditivi mijenjaju njegova organoleptička svojstva, a sama filtracija daje slabe rezultate. Cilj ovoga rada bio je pronaći soj bakterije mliječne kiseline (BMK) iz mlijeka ili mliječnih prerađevina koji najučinkovitije veže AFM1 te vidjeti utječe li termičko tretiranje izabrane BMK na učinkovitost vezanja. Također, željeli smo istražiti može li centrifugiranje poboljšati filtriranje dobivenog AFM1-BMK kompleksa iz mlijeka. Kako bismo to učinili, izolirali smo i identificirali 10 autohtonih vrsta/sojeva BMK, inkubirali žive ili termički tretirane stanice (108 CFU mL-1) u mlijeku s 0,5 μg L-1 AFM1 na 4 °C tijekom 0, 2, 4 i 24 sata te kvantificirali nevezani AFM1 koristeći se HPLC-om. Učinkovitost vezanja AFM1 živim stanicama kretala se od 21 do 92 % te od 26 do 94 % termički tretiranim stanicama. Budući da su i žive i termički tretirane stanice Lactobacillus plantarum KM pokazale najbolje rezultate, navedeni se soj koristio u sljedećem koraku uklanjanja AFM1 iz mlijeka. Tretman toplinom u kombinaciji s filtracijom i centrifugiranjem rezultirao je uklanjanjem do 96 % AFM1 iz mlijeka.

Ključne riječi

HPLC; L. plantarum KM; sekundarni metaboliti plijesni; termički tretirane stanice; žive stanice

Hrčak ID:

213655

URI

https://hrcak.srce.hr/213655

Datum izdavanja:

20.12.2018.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.310 *