Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.20471/acc.2018.57.03.07

Povezanost sindroma niskog trijodtironina , proteinsko energetske pothranjenosti i kronične upale sa smrtnošću prevalentnih dijaliznih bolesnika

Nataša Črne Fureš orcid.org/0000-0002-3044-381X ; Division of Nephrology and Dialysis, Department of Internal Medicine, Sestre milosrdnice University Hospital Centre, Zagreb, Croatia
Marko Lucijanić orcid.org/0000-0002-1372-2040 ; Division of Hematology, Department of Internal Medicine, Dubrava University Hospital, Zagreb, Croatia
Igor Žabić ; Division of Nephrology and Dialysis, Department of Internal Medicine, Dr Tomislav Bardek General Hospital, Koprivnica, Croatia
Karmela Altabas ; Division of Nephrology and Dialysis, Department of Internal Medicine, Sestre milosrdnice University Hospital Centre, Zagreb, Croatia
Draško Pavlović orcid.org/0000-0002-2380-869X ; Division of Nephrology and Dialysis, Department of Internal Medicine, Sestre milosrdnice University Hospital Centre, Zagreb, Croatia

Sažetak

Cilj je bio istražiti prognostička svojstva sindroma niskog trijodtironina, proteinsko energetske pothranjenosti i kronične upale te drugih poznatih rizičnih čimbenika sa smrtnošću prevalentnih dijaliznih bolesnika. Ukupno 94 prevalentnih dijaliznih bolesnika prospektivno je praćeno kroz medijan od 39 mjeseci. Na početku istraživanja sakupljeni su demografski, antropometrijski i biokemijski parametri. Učinjena je univarijatna te multivarijatna analiza primjenom Coxove regresijske analize. Kako bismo odredili optimalne granične vrijednosti numeričkih varijabla primijenjena je ROC analiza krivulje koristeći preživljenje kao klasifikacijsku varijablu. U našoj populaciji bolesnika su nizak ukupni trijodtironin (hazard ratio (HR) 2,19; p=0,038), kateter kao vaskularni pristup (HR 2,76; p=0,023), duži vintage (HR 1,01; p=0,014) i viši Charlson indeks komorbiditeta (HR 1,28; p=0,017) bili statistički značajno povezani s lošijim preživljenjem. U našoj skupini stabilnih dijaliznih bolesnika ukupni trijodtironin je među hormonima štitnjače bio najjači predskazatelj lošijeg preživljenja. Također, i nakon prilagodbe za druge prognostički značajne varijable vrijednost trijodtironina se i dalje može koristiti u prognozi bolesnika na dijalizi. Nakon daljnje analize prilagođene za druge značajne čimbenike rizika utjecaj C-reaktivnog proteina i albumina na smrtnost je nestao zbog prognostičkih svojstava koja se podudaraju. Zaključno, smatramo da je ukupni trijodtironin bio neovisan prognostički čimbenik u našoj skupini bolesnika.

Ključne riječi

Dijaliza; Netireoidna bolest štitnjače; Upala; Rizični čimbenici; Hrvatska

Hrčak ID:

216120

URI

https://hrcak.srce.hr/216120

Datum izdavanja:

1.9.2018.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.121 *