Prethodno priopćenje

Strukturna obilježja sekundarnog stanovanja u Parku prirode Blidinje

Izabela Ćavar orcid.org/0000-0003-0051-184X ; Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti, Sveučilišta u Mostaru, Studij geografije

Sažetak

Područje Parka prirode Blidinje obiluje prirodnim i kulturno-povijesnim dobrima koja svjedoče o dugogodišnjoj tradiciji stočarskog načina života. Stočari iz područja niske Hercegovine osnivali su sezonske i stalne stočarske stanove i izvodili stoku na planinske rudine. Prestankom stočarskog načina života dolazi do izrazite depopulacije na ovom prostoru. Osim tradicionalnog stočarstva na području PP Blidinje 1980-ih počinje se razvijati zimski turizam u planinskom dijelu i ljetni turizam u prirodno atraktivnim krajolicima. Intenzivnijim razvojem tu¬rizma i izgradnjom Sportsko-rekreacijskog centra “Risovac“ 2000-ih godina dolazi do nelegalne i nekontrolirane izgradnje kuća za odmor. Sekundarno stanovanje zabilježeno je u četiri skupine naselja: Risovac, Masna Luka, Dugo polje i u blizini jezera Blidinje. Do podataka o vlasničkoj strukturi došlo se analizom sekundarnih izvora, a analiza pokazuje kako većina vlasnika ima prebivalište u Zapadnohercegovačkoj i Hercegovačko-neretvanskoj županiji (BiH) i Južnom jadranskom primorju (susjedne Hrvatske). Veliki problem predstavlja sekundarno stanovanje u područjima koja su pod strogom zaštitom. Kulturno-povijesna i etnografska baština nije adekvatno valorizirana i zaštićena. Održivi razvoj turizma s zaštitom atrakcijske osnove i kontrolirana izgradnja u skladu s prostornim i regulacijskim planovima mogli bi spriječiti populacijsko pražnjenje.

Ključne riječi

Park prirode Blidinje; turizam; sekundarno stanovanje; depopulacija

Hrčak ID:

216386

URI

https://hrcak.srce.hr/216386

Datum izdavanja:

29.1.2019.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.743 *