Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.21857/ydkx2cr619

POLAZIŠTE HRVATSKOG PRIJEVODA PUTOPISA EVLIJE ČELEBIJA

Marta Andrić orcid.org/0000-0002-1924-4756 ; Katedra za turkologiju

Sažetak

Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio života proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obim-
nom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je bosanski orijentalist Hazim Šabanović. Njegov je prijevod objavljen u Sarajevu 1954. (prvi dio) i 1957. (drugi dio) pod naslovom: Putopis. Odlomci o jugoslavenskim zemljama. Taj je prijevod nastao prema tiskanom izdanju Putopisa objavljenom u Istanbulu u razdoblju od 1896. do 1938., no to tiskano izdanje nije nastalo na temelju autografa. Potkraj prošloga stoljeća u Istanbulu je utvrđen, a počekom 2000-ih i objavljen autograf Putopisa. Između teksta autografa i ranije objavljivanih verzija Putopisa postoje značajne razlike. Budući da je Putopis ključan izvor za sve aspekte povije-
sti Osmanskog Carstva u 17. st. i kao takav predstavlja najvažniji narativni izvor i za hrvatsku povijest osmanskog razdoblja, u Hrvatskoj se počeo planirati prijevod onih dijelova autografa Putopisa koji se odnose na područje današnje Hrvatske.
S obzirom na izrazitu zahtjevnost Evlijina teksta u pripremi prijevoda javljaju se brojna pitanja i nedoumice. Kako bi se predočilo što su polazišne točke s kojih bi se trebalo krenuti u prijevod Putopisa u ovom će se radu:
1. opisati tijek otkrivanja i istraživanja rukopisa Putopisa,
2. ukratko predstaviti jezik i stil Putopisa na temelju dosadašnjih istraživanja te
3. analizirati mogućnosti prijevoda dijelova teksta pisanih kao rimovana proza, što je jedno od obilježja Evlijina stila.

Ključne riječi

Evlija Čelebi; Putopis; prijevod

Hrčak ID:

218665

URI

https://hrcak.srce.hr/218665

Datum izdavanja:

2.4.2019.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 4.109 *