Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.31337/oz.74.3.2
Tržište rada za mlade, populizam i digitalizacija ekonomija
Raúl González Fabre
orcid.org/0000-0002-9209-4264
; ICADE — Papinsko sveučilište Comillas
Sažetak
Tijekom posljednjeg desetljeća mladež je suočena jakim konkurencijskim pritiscima na tržištu rada o kojem ovisi većina njih u smislu stabilnog temelja za životni projekt koji upravo započinju. Neki pritisci dolaze zbog činjenice da se s prethodno navedenim poklapa pojavljivanje stranih migranata na najnižim ešalonima istoga tržišta. Drugi pritisci su uzrokovani mjerama koje su vlade poduzele kako bi držale pod kontrolom krizu izazvanu nezaposlenošću kao i javnim deficitom. Ti pritisci su postavili temelje političkim povezivanjem sa ksenofobičnim skupinama i skupinama koje rade protiv sustava. Međutim, završetak krize (konjunkturni događaj s ekonomskog stajališta) neće vjerojatno značiti snažan oporavak tržišta rada za mlade. Unutar tog tržišta oblikuje se strukturalna promjena: naime, radi se o silovitom nametanju strojeva s umjetnom inteligencijom te progresivna zamjena ljudske radne snage. Za razliku od konjunkturalnih konkurencijskih sila, to utječe na tržište rada na mnogo više razina, vođeno je privatnim kapitalom (a ne državom niti pojedinim migrantima) i neće dugo trajati, ali će rasti što je brže moguće (zbog konkurencije između privatnih tvrtki). Predlažu se mogući odgovori na taj izazov, od izjave da izazov ne postoji kao fenomen “neto stvaranja novih radnih mjesta” te da su potrebne samo promjene u obrazovanju pa do implementacije univerzalnog osnovnog prihoda, čija je namjera odvojiti prihod od rada stvarajući time istinski civilizacijski obrat. S praktičnog stajališta, gore navedeno ima ozbiljne nedostatke. Mješovita strategija kombiniranja nekih prijedloga bit će možda najbolji pristup za nadolazeće godine. Međutim, strukturalno pitanje ostat će i dalje važan društveni izazov, pitanje koje će možda promicati radikalna, anti–globalizacijska i anti–kapitalistička politička stajališta među mladima. Emocije uperene protiv sustava, populistička politička stajališta te nestabilnost samog sustava koja slijedi morat će se rješavati u budućnosti.
Ključne riječi
tržište rada; umjetna inteligencija; ekonomska konkurencija; ksenofobija; antisistemske politike
Hrčak ID:
221816
URI
Datum izdavanja:
8.7.2019.
Posjeta: 1.287 *