Uvod
Raspored veličina pora ima značajnu ulogu pri određivanju zasićenja vodom iznad kontakta, odnosno razdjelnice nafta-voda te pri određivanju kapilarne blokade protoka. Također, utječe i na efektivnu propusnost poroznog medija, tj. na krivulju kapilarnog tlaka u ovisnosti o zasićenju fluidima. Kako se raspored veličine pora može odrediti iz prethodno spomenute analize, nužno je definirati pojavu kapilarnog tlaka. Kapilarni tlak je diferencijalni tlak koji se javlja na granicama faza (močive i nemočive) te je kao takav posljedica kapilarnih sila koje održavaju površinu granica faza u stanju ravnoteže, odnosno postiže se ravnotežno stanje (ekvilibrijum). Kapilarni se tlak javlja kao posljedica međupovršinske napetosti između faza koje su pak posljedica po intenzitetu nejednolikog međumolekularnog privlačenja između molekula koje se nalaze u unutrašnjosti fluida i molekula koje se nalaze na površini, tj. granici dvaju fluida. Međupovršinsku napetost predstavlja površinska sila koja djeluje u određenom smjeru na određenoj duljini: (1-1) gdje je: σ - međupovršinska napetost [ Pa/m ] F - površinska sila [ N ] l - duljina na kojoj djeluje površinska sila [ m ] Intenzitet kapilarnog tlaka određuje i kontaktni kut (θ) između faza, koji se naziva kut močenja. U realnom slučaju, tj. u porama stijena mogu se nalaziti voda, nafta i/ili plin. Uzimajući za primjer slučaj da se u porama nalaze nafta i voda, razlikuju se vodomočive i naftomočive stijene. Veličina kuta močenja ovisio međupovršinskim napetostima, tj.o odnosu međupovršinskih sila stijena-nafta() i stijena-voda (). Slijedi: za onda je i stijena je vodomočiva(slika 1-1.), a ako je onda je i stijena je naftomočiva(slika 1-2.). U radu su uspoređene procjene raspodjele veličina pora uz pretpostavke različitih geometrija, čime se mijenjaju odnosi kontaktnog kuta i rezultantne močivosti, tj. sila adhezije na stijenu. Različite geometrije pora različito utječu na raspodjelu veličina, što je pokazano nakon statističke obrade te primjene različitih algoritama za procjenu veličina pora na temelju pretpostavljene distribucije te dominantne geometrije presjeka pornih kanala.