Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.31727/gzb.42.4.9

Studija kvalitete plodova više vrsta jagodastog voća tijekom skladištenja

Maja Repajić ; Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska
Ksenija Markov ; Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska
Jadranka Frece ; Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska
Predrag Vujević ; Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Zagreb, Hrvatska
Duška Ćurić ; Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska
Branka Levaj ; Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 4.089 Kb

str. 68-81

preuzimanja: 656

citiraj


Sažetak

Cilj ovog istraživanja bio je ispitati fizikalno-kemijska i senzorska svojstva plodova više sorti kupina, jagoda, malina i borovnica uzgojenih u neposrednoj okolici Zagreba tijekom 7 dana skladištenja pri 4 °C u svrhu boljeg poznavanja svojstava sorti uzgojenih u Hrvatskoj. Shodno tome, 1., 4. i 7. dan skladištenja provedeno je određivanje topljive suhe tvari, pH vrijednosti, ukupne kiselosti, parametara boje (CIELab), tvrdoće pomoću teksturometra i senzorski je ocijenjena opća prihvatljivost, a mikrobiološka analiza provedena je samo 1. dan. Temeljem dobivenih rezultata pokazalo se da su se od svih ispitivanih vrsta voća borovnice pokazale najstabilnijima tijekom skladištenja te su senzorski dobro ocijenjene i to posebno sorta 'Duke' iz ekološkog uzgoja. Za druge sorte i općenito druge vrste, pozitivan utjecaj ekološkog uzgoja nije uočen. Među ispitivanim sortama kupina sorta 'Thornfree' se pokazala najstabilnijom, a sorta 'Tulameen' je bila najstabilnija i najbolje senzorski ocijenjena sorta malina. Jagode nisu pokazale zadovoljavajuću stabilnost tijekom 7 dana skladištenja, pri čemu se sorta 'Joly' pokazala najboljom do 4. dana skladištenja. Općenito, uspoređujući sorte koje su se u pojedinim vrstama istaknule kao najbolje primjećuje se da su imale visok udio topljive suhe tvari i nižu ukupnu kiselost te da se za jagodu i malinu preferirala svjetlija boja i srednja tvrdoća plodova, a za kupinu i borovnicu tamnija boja te tvrđi plodovi. Rezultati mikrobiološke analize upućuju na potrebu za primjenom strožih higijenskih mjera tijekom berbe i rukovanja voćem.

Ključne riječi

borovnice; jagode; kupine; maline; fizikalno-kemijska i senzorska svojstva

Hrčak ID:

223815

URI

https://hrcak.srce.hr/223815

Datum izdavanja:

28.7.2019.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.939 *