Acta clinica Croatica, Vol. 58. No. 2., 2019.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.20471/acc.2019.58.02.03
Usporedba ostijalnog i trunkalnog suženja bubrežne arterije: prediktor proširenosti ateroskleroze velikih arterija i veće smrtnosti
Dražen Perkov
orcid.org/0000-0001-5398-059X
; Department of Diagnostic and Interventional Radiology, Zagreb University Hospital Centre, University of Zagreb School of Medicine, Zagreb, Croatia
Vedran Premužić
; Department of Nephrology, Hypertension, Dialysis and Transplantation, Zagreb University Hospital Centre, University of Zagreb School of Medicine, Zagreb, Croatia
Ranko Smiljanić
; Department of Diagnostic and Interventional Radiology, Zagreb University Hospital Centre, University of Zagreb School of Medicine, Zagreb, Croatia
Ljiljana Fodor
; Department of Nephrology and Dialysis, Sestre milosrdnice University Hospital Centre, University of Zagreb School of Medicine, Zagreb, Croatia
Savko Dobrota
; Department of Diagnostic and Interventional Radiology, Zagreb University Hospital Centre, University of Zagreb School of Medicine, Zagreb, Croatia
Bojan Jelaković
; Department of Nephrology, Hypertension, Dialysis and Transplantation, Zagreb University Hospital Centre, University of Zagreb School of Medicine, Zagreb, Croatia
Sažetak
Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi krutost arterija i učinak stentiranja u bolesnika sa suženjem bubrežne arterije. Hipoteza je bila da ostijalno suženje bubrežne arterije nije samo pokazatelj izraženije ateroskleroze velikih arterija, nego je i prediktor veće kardiovaskularne smrtnosti. U istraživanje smo uključili 33 bolesnika sa suženjem bubrežne arterije koji su bili refraktorni na farmakološko liječenje i podijelili ih prema položaju suženja bubrežne arterije, ostijalnom i trunkalnom (23 naspram 10 bolesnika). Analizirali smo preživljenje bolesnika nakon petogodišnjeg praćenja. Neposredno nakon intervencije i šest mjeseci nakon intervencije došlo je do značajnog smanjenja vrijednosti krvnog tlaka, kao i brzine pulsnog vala (PWV) i indeksa augmentacije. Brzina pulsnog vala (pulse wave velocity, PWV) je bila značajno niža u bolesnika s trunkalnim suženjem arterije i ti su bolesnici bili značajno mlađi. Dvanaest bolesnika s ostijalnom i jedan bolesnik s trunkalnim suženjem bubrežne arterije (52% naspram 10%, p<0,001) umrlo je od kardiovaskularnih događaja. Naša studija je prva koja potvrđuje prediktivnu ulogu PWV i arterijske krutosti u bolesnika sa suženjem bubrežne arterije, osobito ostijalnim, te naglašava njezinu sposobnost otkrivanja buduće veće incidencije kardiovaskularnih događaja.
Ključne riječi
Bubrežna arterija, opstrukcija; Ateroskleroza; Pulsni val, analiza; Vaskularna krutost; Mortalitet; Preživljavanje
Hrčak ID:
224349
URI
Datum izdavanja:
1.6.2019.
Posjeta: 2.112 *