Kineziologija, Vol. 35. No. 2., 2003.
Izvorni znanstveni članak
Fizička pripremljenost profesionalnih vatrogasaca
Albrecht L. Claessens
; Department of Sport and Movement Sciences, Faculty of Physical Education and Physiotherapy, Leuven, Belgium
Leen Van Langendonck
; Department of Sport and Movement Sciences, Faculty of Physical Education and Physiotherapy, Leuven, Belgium
Dries Moons
; Department of Sport and Movement Sciences, Faculty of Physical Education and Physiotherapy, Leuven, Belgium
Filip Vandewiele
; Department of Sport and Movement Sciences, Faculty of Physical Education and Physiotherapy, Leuven, Belgium
Sažetak
Uvod
Posao vatrogasca jedan je od tjelesno najzahtjevnijih. Ekstremno visoki profesionalni fizički zahtjevi rezultiraju velikim brojem ozljeda na radu, pa čak i visokom incidencijom prijevremene smrti. Očigledno je, promatra li se sigurnost vatrogasca u odnosu na ostatak populacije, da vatrogasci trebaju biti u odličnoj tjelesnoj kondiciji da bi bili sposobni obavljati tako zahtjevan posao. Potrebno je uravnotežiti profesionalna opterećenja s mogućnostima pojedinog vatrogasca, što je određeno različitim faktorima, kao što su dob, antropometrijske karakteristike (postotak masnog tkiva, bezmasna tjelesna masa, indeks tjelesne mase) i motoričke sposobnosti (snaga i izdržljivost). Pokazalo se da su vatrogasni zadaci, kao što su penjanje do požarnih izlaza, poslovi na dizalici, razvaljivanje ulaza i spašavanje žrtava, značajno povezani s nekim čimbenicima kao što su visina, tjelesna masa, bezmasna tjelesna masa, postotak masnog tkiva, snaga stiska šake, broj izvedenih sklekova, broj izvedenih “trbušnjaka” i izdržljivost. Istraživači u raznim zemljama (npr. Francuskoj, Kanadi, SAD-u) dosta su proučavali fizičku pripremu vatrogasaca. Svaki vatrogasac trenira barem dva puta tjedno kako bi unaprijedio svoju mišićnu snagu, izdržljivost i kardiovaskularni status te kako bi smanjio postotak masnog tkiva i povecao mišićnu masu Te su aktivnosti nužne za održanje fizičke pripremljenosti vatorgasaca. U Belgiji gotovo da i nema istraživanja koja su se bavila vatrogascima. Svrha ovog istraživanja je dvostruka: (1) ispitati fizičku pripremljenost profesionalne vatrogasne jedinice i (2) provjeriti utjecaj trenažnog programa na razinu fizičke pripremljenosti te grupe.
Metoda
Uzorak ispitanika činilo je 95 profesionalnih vatrogasaca (42.0 ± 9.1 god.). Izmjerena im je tjelesna visina i tjelesna masa. Sastav tijela procijenjen je pomocu BIA. Tjelesna sposobnost određena im je uz pomoć baterije testova EUROFIT. Kroz period od četiri mjeseca ispitanici (N=81) su sudjelovali u programu vježbanja u okviru kojega su radili na unapređenju različitih komponenata fizičke pripreme. Vatrogasci su vježbali dva puta tjedno po 45 minuta pod vodstvom dva trenera. Svaki je trening bio isplaniran tako da je naglasak bio na razvoju različite komponente fizičke pripremljenosti, ali nije bilo ciljanog treninga glede različitih testova baterije EUROFIT. Pojedini treninzi bili su organizirani u okviru dva radna sata u vatrogasnoj stanici. Kako pohađanje treninga nije bilo obvezno, broj ispitanika po pojedinom treningu varirao je od 0 do 23, u prosjeku 13 po treningu. Prisustvovanje treninzima se bilježilo tako da se taj faktor mogao uzeti u obzir u okviru analize rezultata.
Rezultati
Izmjerene su visoke vrijednosti BMI (27.1±3.3 kg/m2) i postotka masnog tkiva (26.0±4.9%), kao i niska razina tjelesne izdržljivosti. Korelacijska analiza pokazala je da se motorički kapacitet smanjuje sa životnom dobi. Analiza razlika pokazuje da nema statistički značajnih razlika u tjelesnoj sposobnosti nakon provedenog četveromjesečnog trenažnog programa u odnosu na inicijalno stanje. Usporedba dviju grupa s obzirom na razlicit broj ispitanika koji su prisustvovali pojedinim treninzima nije pokazala statistički značajne razlike u tjelesnoj pripremljenosti.
Zaključak
Može se zaključiti da su (1) vatrogasci ispitivane vatrogasne jedinice prilično stari, visokih vrijednosti indeksa tjelesne mase te imaju visok postotak masnog tkiva; (2) ispitanici nisu postigli zadane norme u primjenjivanom zadatku izdržljivosti, (3) trenažni program nije polučio željene rezultate.
Ključne riječi
Hrčak ID:
226455
URI
Datum izdavanja:
28.10.2003.
Posjeta: 1.770 *