Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

UZROCI NESPOSOBNOSTI U VOZAČA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE U RAZDOBLJU OD 1996. DO 2016. GODINE

ZLATKO RAČKI ; Zdravstvena ustanova za medicinu rada, Rijeka, Hrvstaka
VALENTINO RAČKI ; Klinički bolnički centar Rijeka, Klinika za neurologiju, Rijeka, Hrvatska
NADIJA GAČO ; Zavod za hitnu medicinu Ličko-senjske županije, Rijeka, Hrvatska
SANJIN RAČKI ; Klinički bolnički centar Rijeka, Zavod za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju bubrega, Rijeka, Hrvatska
DANIELA PETRIĆ ; Klinički bolnički centar Rijeka, Klinika za psihijatriju, Rijeka, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 123 Kb

str. 345-353

preuzimanja: 314

citiraj


Sažetak

Cilj: Cilj istraživanja jest utvrditi bolesti i srodna zdravstvena stanja kandidata za vozače, vozače amatere i profesionalce koji su bili uzrokom nesposobnosti vozača u Primorsko-goranskoj županiji u razdoblju od 1996. do 2016. godine pregledanih u privatnoj Zdravstvenoj ustanovi za medicinu rada. Ispitanici i metode rada: Ukupno je bilo pregledano 39.503 vozača, dok je istraživanjem obuhvaćeno 188 nesposobnih vozača od čega je bilo 175 vozača amatera i 13 vozača profesionalaca. Među vozačima amaterima bilo je 153 vozača muškaraca i 22 žene. Među vozačima profesionalcima bili su samo muškarci. Podatci o vozačima dobiveni su analizom bolesti iz kartona vozača koji se čuvaju u zdravstvenoj ustanovi. Bolesti su prikazane prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti i srodnih zdravstvenih problema – 10. revizija (MKB-10). Dijagnosticirane bolesti usklađene su prema pravilnicima o zdravstvenim pregledima vozača i kandidata za vozače. Rezultati: Nesposobni vozači (n=188) prikazani su prema dobnim skupinama, spolu, zanimanjima, dijagnozama bolesti i najčešćim bolestima. Jedan vozač ocijenjen je temeljem ocjene radne sposobnosti za posao. Najčešće bolesti koje su bile uzrokom nesposobnosti u vozača amatera su psihijatrijske bolesti (mentalna retardacija, demencije, alkoholizam, štetna uporaba psihoaktivnih tvari i druge) i čine 68 % svih nesposobnih, a slijede bolesti oka, 14,8 % svih nesposobnih vozača. Kod profesionalnih vozača najčešći uzroci nesposobnosti bili su bolesti oka i alkoholizam. Zaključak: U našem istraživanju najviše nesposobnih vozača amatera bilo je u skupini umirovljenika. U odnosu na vrste pregleda najveći broj nesposobnih bio je u dobnim skupinama od 18 do 57 godina, dakle u radno sposobnoj populaciji. Najčešći uzrok nesposobnosti vozača bile su psihijatrijske bolesti, među njima mentalna retardacija, alkoholizam, demencije i štetna uporaba psihoaktivnih tvari, kao i bolesti oka. Od neuroloških bolesti uzrok su bili epilepsija i posljedice cerebrovaskularne bolesti. Kod profesionalnih vozača uzrok nesposobnosti bile su bolesti oka i alkoholizam.

Ključne riječi

vozači; bolesti vozača; uzroci nesposobnosti; pravilnici o vozačima

Hrčak ID:

230810

URI

https://hrcak.srce.hr/230810

Datum izdavanja:

5.12.2019.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.367 *