Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.20471/acc.2019.58.04.05

Čimbenici koji doprinose regresiji kronične urtikarije /angioedema i numularnog dermatitisa - koji laboratorijski nalazi su ključni?

Liborija Lugović-Mihić orcid.org/0000-0001-7494-5742 ; Department of Dermatovenereology, Sestre milosrdnice University Hospital Centre, Zagreb, Croatia; School of Dental Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Iva Bukvić ; Department of Dermatovenereology, Sestre milosrdnice University Hospital Centre, Zagreb, Croatia; School of Dental Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Vedrana Bulat orcid.org/0000-0001-7415-991X ; Department of Dermatovenereology, Sestre milosrdnice University Hospital Centre, Zagreb, Croatia
Iva Japundžić orcid.org/0000-0002-7544-0372 ; Department of Dermatovenereology, Sestre milosrdnice University Hospital Centre, Zagreb, Croatia; School of Dental Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia

Sažetak

Tijekom rada s dermatološkim bolesnicima javlja se pitanje koje dijagnostičke testove i postupke koristiti u obradi bolesnika, osobito kod slučajeva kronične urtikarije (KU) i numularnog ekcematoidog dermatitisa, bolesti kod kojih liječenje pratećih bolesti i infekcija može biti značajno za ishod liječenja bolesnika. U ovoj retrospektivnoj studiji istražili smo utjecaj pratećih bolesti na ishod bolesti kože, na temelju medicinske dokumentacije bolesnika s KU i ekcematoidnim dermatitisom koje smo usporedili s kontrolnom skupinom. Uključili smo bolesnike zaprimljene u našu dermatološku kliniku tijekom 6 godina te smo analizirali njihove laboratorijske nalaze, povezane čimbenike i ishode bolesti kože koji su zabilježeni nakon 2 godine praćenja i liječenja. U usporedbi s kontrolnim skupinama bolesnici s KU imali su značajno učestalije pozitivne nalaze na Helicobacter (H.) pylori (p=0,020), češće potvrđene alergije (p=0,006), češće povišen IgE (p=0,011) i češće patološke nalaze štitnjače (p=0,049), dok su bolesnici s ekcematoidnim dermatitisom imali značajno učestalije pozitivne nalaze H. pylori (p=0,046). Značajna regresija obiju dermatoza bolesti zabilježena je nakon provedenog liječenja pratećih, uz utvrđenu značajnu korist provedenog liječenja infekcije bakterijom H. pylori. To ukazuje na važnost dijagnostike pratećih infekcija (osobito
H. pylori i urogenitalnih infekcija), potvrđenih alergija, endokrinih poremećaja (osobito štitnjače kod bolesnika s KU) i vrijednosti serumskih tumorskih biljega, kao i njihovog liječenja, što utječe na ishod ovih bolesti kože.

Ključne riječi

Kronična urtikarija; Dijagnostičke tehnike i postupci; Ekcem; Helicobacter pylori; Kožne bolesti; Hrvatska

Hrčak ID:

235116

URI

https://hrcak.srce.hr/235116

Datum izdavanja:

1.12.2019.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.379 *