Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.15644/asc54/3/6

Utjecaj vizualnih podražaja iz medija na percepciju dentofacijalne estetike

Iva Laus ; Dom zdravlja Karlovac, Hrvatska
Daniela Kovačević Pavičić orcid id orcid.org/0000-0002-8117-9203 ; Katedra za stomatološku protetiku Fakulteta dentalne medicine Sveučilišta u Rijeci, Hrvatska; Katedra za dentalnu medicinu 2 Fakulteta za dentalnu medicinu i zdravstvo Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, Osijek, Hrvatska
Martina Brumini ; Dom zdravlja Primorsko-goranske županije, Rijeka, Hrvatska
Vjera Perković orcid id orcid.org/0000-0003-2054-3267 ; Katedra za ortodonciju Fakulteta dentalne medicine Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, Hrvatska
Andrej Pavlić ; Katedra za ortodonciju Fakulteta dentalne medicine Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, Hrvatska
Stjepan Špalj orcid id orcid.org/0000-0003-4836-3903 ; Katedra za ortodonciju Fakulteta dentalne medicine Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, Hrvatska; Katedra za dentalnu medicinu Fakulteta za dentalnu medicinu i zdravstvo Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, Osijek, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 259 Kb

str. 283-293

preuzimanja: 241

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 259 Kb

str. 283-293

preuzimanja: 634

citiraj


Sažetak

Cilj: Autori studije istražili su mogu li televizijske reklame mijenjati percepciju vlastite dentofacijalne privlačnosti te je li taj proces pod utjecajem osobina ličnosti.Materijal i metode: Uzorak su činila 83 ispitanika u dobi od 19 do 27 godina. Eksperimentalna skupina (N = 42) gledala je reklame u kojima su sudjelovali poznati mladi ljudi s visokom estetikom osmijeha, svijetlim zubima i bez vidljivih malokluzija, a kontrolnoj skupini (N = 41) prezentirane su neutralne reklame (bez ljudi ili vidljivih zuba). Percepcija estetike vlastita lica i osmijeha te njezini psihološki učinci procijenjeni su mjesec dana prije gledanja reklama te odmah nakon toga. Procijenjeni su i intenzitet malokluzije ispitanika te osobine ličnosti (ekstraverzija, savjesnost, ugodnost, neuroticizam, intelekt, samopoštovanje i perfekcionizam).Rezultati: U svojem drugom iskazu ispitanici su imali tendenciju navoditi manje psihosocijalnih utjecaja uz male razlike (prosječno u rasponu od 0 do 3 skalarna boda) te manje značajne promjene u aktivnoj skupini negoli u neutralnoj (2 od 7 vs. 5 od 7 aspekata). Vrsta vizualnog podražaja bila je značajan prediktor samo promjene koja se odnosi na psihološki utjecaj dentalne estetike (p = 0,045; r = 0,221). Intelekt je kao supresor oblikovao percepciju estetike osmijeha nakon gledanja reklama s naglašenim lijepim osmijesima (ΔR 2 = 0,076; p = 0,005; ukupni model R 2 = 0,347; p = 0,033). Kod osoba s većim intelektom je povećanje intenziteta samoopažene malokluzije izazvalo manji pad psihološkog utjecaja dentalne estetike u usporedbi s onima s manjim intelektom.Zaključak: Psihosocijalni utjecaji malokluzije nisu stabilni i imaju tendenciju smanjivati se tijekom vremena. No, izlaganje visokoj estetici osmijeha drugih ljudi može kočiti taj proces kod osoba s većom malokluzijom i većim intelektom.

Ključne riječi

reklamno oglašavanje; dentalna estetika; vidno opažanje; malokluzija; osobnost

Hrčak ID:

243990

URI

https://hrcak.srce.hr/243990

Datum izdavanja:

24.9.2020.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.535 *