Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.15644/asc54/4/7

Učinak dugotrajne antihipertenzivne terapije na promjenu izlučivanja i koncentraciju kalcijevih, bikarbonatnih i fosfatnih iona u nestimuliranoj i stimuliranoj slini

Radmila Arbutina ; Zavod za endodonciju Medicinskog fakulteta Sveučilišta Banja Luka, Bosna i Hercegovina
Božidar Pavelić ; Zavod za endodonciju i restaurativnu stomatologiju Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Nataša Trtić ; Zavod za parodontologiju i bolesti usta Medicinskog fakulteta Sveučilišta Banja Luka, Bosna i Hercegovina
Ognjenka Janković ; Zavod za endodonciju Medicinskog fakulteta Sveučilišta Banja Luka, Bosna i Hercegovina
Valentina Veselinović ; Zavod za protetiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta Banja Luka, Bosna i Hercegovina


Puni tekst: hrvatski pdf 464 Kb

str. 401-411

preuzimanja: 222

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 464 Kb

str. 401-411

preuzimanja: 544

citiraj


Sažetak

Cilj: Cilj istraživanja bio je procijeniti količinu izlučene sline i koncentraciju kalcija, bikarbonata i fosfatnih iona u bolesnika na antihipertenzivnoj terapiji pet i više godina (skupina pacijenata) i usporediti ih s kontrolnom skupinom. Materijal i metode: Skupina pacijenata, ili eksperimentalna skupina, obuhvaćala je 31 ispitanika koji su bili hospitalizirani u Kardiovaskularnoj klinici i bili su na antihipertenzivnoj terapiji lijekovima dulje od pet godina. U kontrolnoj skupini bila je 31 zdrava osoba. Izmjerena količina sline dalje je korištena za određivanje vrijednosti koncentracije kalcijevih, fosfatnihi bikarbonatnih iona. Kalcijevi i fosfatni ioni određivani su spektrofotometrijski, a bikarbonatni ioni titracijom. Rezultati: Za usporedbu vrijednosti varijabli korišten je dvosmjerni test (Studentov test). Količina izlučene sline bila je statistički značajno niža u skupini s pacijentima kojima je uzeta nestimulirana (1,739 mL/5 min.) i stimulirana slina (3,559 mL/5 min.). Koncentracija kalcijevih iona statistički je bila značajno niža u skupini pacijenata s nestimuliranom slinom (6,143 mg /dL). Koncentracija bikarbonata i fosfatnih iona u skupini pacijenata bila je statistički značajno veća u nestimuliranoj (bikarbonatni ion = 14,041 mmol/L, fosfatni ion = 2,818 mmol/L) i stimuliranoj slini (bikarbonatni ion = 10,872 mmol/L, fosfatni ion = 1,454 mmol/L). Zaključak: Smanjena količina izlučene sline i kalcijevih iona upućuje na moguću veću učestalost procesa demineralizacije tvrdoga zubnog tkiva. Suprotno tomu, povećanje koncentracije fosfatnih i bikarbonatnih iona u skupini pacijenata utječe na regulaciju acido-bazne ravnoteže i na taj način djeluje preventivno.

Ključne riječi

antihipertenzivi; dugotrajni neželjeni učinci; lučenje sline; bikarbonati; kalcij; fosfor

Hrčak ID:

247667

URI

https://hrcak.srce.hr/247667

Datum izdavanja:

14.12.2020.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.642 *