Izlaganje sa skupa
Alternativne agencije i nekomercijalne medijske potrebe
Stojan Obradović
Sažetak
U analizama stanja u hrvatskome medijskom prostoru, problemi agencijskog novinarstva u odnosu prema drugim medijima u velikoj su mjeri zanemareni.n To se odnosi kako na trenutačno stanje agencijskog novinarstva tako i na njegov razvoj i mogućnosti. Da navedemo samo neka ključna pitanja kao što su nedostatak profiliranosti, problemi koncentracije ili nedostatak pluralizacije.
Agencijsko novinarstvo u hrvatskim uvjetima obilježava izraziti monopol tzv. javnog medijskog sektora koji funkcionira uz dominantnu financijsku potporu državnog proračuna. Bez veće konkurencije, takav monopolski položaj u velikoj mjeri određuje i agendu agencijske ponude, uglavnom usmjerene prema
državno relevantnim područjima i sadržajima, ali nedovoljno okrenut prema širim ili specifičnim društvenim i javnim potrebama. Tome pridonosi i činjenica da uloga, sadržaj i “pravila igre” javnih medija još nisu u dovoljnoj mjeri osviješteni. A upravo agencijsko novinarstvo daje velike mogućnosti u servisiranju određenih
specifičnih javnih potreba koje drugi mediji iz raznih razloga nisu
voljni, senzibilizirani, pa ni osposobljeni zadovoljiti.
Široko područje takvog medijskog djelovanja jest civilno društvo, za čije probleme i potrebe također trebaju specijalizirani servisi, specijalizirani i kompetentni analitičari i novinari u koje pojedinačni mediji “širokog spektra” najčešće nisu spremni ulagati, a za čije sadržaje i otvaranje medijskog prostora mnoge od njih tek treba senzibilizirati. Agencijski koncept više nego npr. specijalizirani mediji, otvara mogućnost da se te zanemarene, u prosječnom medijskom kontekstu uvjetno neatraktivne i u svakom slučaju medijski nedovoljno komercijalne teme osmisle, medijski kvalitetno prezentiraju i stave na raspolaganje većem broju medija i ukupnoj javnosti. Spektar tih područja iznimno je širok, podsjetimo samo na ona koja su najistaknutija: ljudska prava, manjinska prava (posebice Roma), izbjeglice, nevladin sektor i udruge, ali i problemi lokalne samouprave, ekologije, pa i sam proces europskih integracija.
Ta područja traže vrlo senzibiliziran medijski pristup, čiji sastavni dijelovi mogu biti i informiranje i educiranje te opće jačanje javne svijesti vezano za rješavanje pojedinih problema ili pak unapređivanje društvenog odnosa prema njima. Znatan prilog tome su različiti neprofitni medijski projekti i programi (čiji nositelji
mogu biti pojedine alternativne, specijalizirane agencije) ali koji kroz
različite natječaje moraju dobiti i širi pristup sredstvima kojima se danas gotovo isključivo koriste tzv. veliki, nacionalni javni mediji
Ključne riječi
agencijsko novinarstvo; alternativne agencije; neprofitni mediji; javni mediji
Hrčak ID:
22964
URI
Datum izdavanja:
20.6.2006.
Posjeta: 2.356 *